Na ovim deonicama širom sveta i u delu naše zemlje uslovi za vožnju su izazov čak i za najbolje i najopreznije vozače, pa stručnjaci savetuju da se oni izbegavaju ili voze najpažljivije moguće.
Radovi na putu, nesnosne gužve, nepredviđene okolnosti koje usporavaju saobraćaj - sve ovo je manje ili više svakodnevica sa kojom se vozači širom sveta susreću. Međutim, u pojedinim delovima sveta, put između tačke A i tačke B je mnogo gori od toga, a život visi o koncu dok se njime krećete. Na spisku najopasnijih puteva na svetu našao se i jedan iz Srbije, a većina vozača je verovatno pretpostavila o kom se putu radi.
Deonica duga 235 kilometara, bez ijedne ograde ili bankine, ima samo jednu traku, i to - neasfaltiranu. Ovo možda i ne bi bilo toliko strašno da se put ne nalazi na litici visokoj gotovo 1.000 metara i da se iznad njega ne nalazi stena sa koje se malo-malo obruši kamenje. Na jednom delu puta kolovoz je toliko uzan da točkovi praktično jedva dodiruju podlogu, a samo jedan pogrešan potez dovoljan je da se automobil obruši.
Ibarska magistrala je ubedljivo najozloglašeniji put u našoj zemlji i jedan od najopasnijih na celom svetu. Veliki broj opasnih krivina uzrok je za još veći broj saobraćajnih nezgoda, naročito tokom kasnih večernjih i noćnih sati, prenosi Bi-Bi-Si Sajens Fokus. Većina nesreća događa se usled neprilagođene brzine, jer vozači nisu ni svesni da ih iza neke stene može očekivati oštra krivina.
Kada je reč o kvalitetu autoputeva, Rumunija je na jako lošem glasu, a njihov najpoznatiji i najopasniji autoput jeste Transfagarašan. Na nadmorskoj visini od preko 2.000 metara nalazi se veliki broj oštrih krivina, tunela i nagiba, što ga čini izuzetno teškim za vožnju. Opasnost na putu predstavljaju i stada ovaca koje pastiri prevode preko puta kako bi ih odveli na okolne pašnjake.
Skipers kanjon na Novom Zelandu nalazi se u kanjonu reke Šotover i sagrađen je još 1862. godine, mahom uz pomoć stapa i kanapa. Odlikuju ga strmi usponi i padovi i bezbroj oštrih krivina na samo 22 kilometra dužine, a problem dodatno prave i okolne stene koje se mrve i "tope" prilikom padavina, stvarajući klizav film na kolovozu. Bez obzira na svu opasnost, ovaj put jedna je od najvećih turističkih atrakcija regiona.
Ova deonica puta dugačka 666 km služi kao glavna ruta za kamione koji prevoze gorivo i zalihe radnicima na naftnim poljima iznad Arktičkog kruga. Samo jedna trećina puta je asfaltirana, ostatak se sastoji od rastresitog šljunka i kamenja. Sneg i led su glavne opasnosti sa kojima se ljudi susreću na ovom putu, a povremeno na put zalutaju i polarni medvedi, koji su teško uočljivi u belini koja ih okružuje.
Prevoj Zojili nalazi se visoko u Himalajima, u Indiji, a zbog pozicije je često prekriven i snegom i ledom. Širina kolovoza na ovom putu dovoljna je jedva da prođe jedno vozilo (i to ako je vozač iskusan), a zaštitna ograda ne postoji čitavom dužinom puta. Između vozila i provalije praktično nema ničega, te loša procena vozača može da ga košta života.
Put vilinskih livana je košmar svakog vozača Pakistana - nalazi se na preko 3.000 metara nadmorske visine i na nekim deonicama je toliko uzan da automobil jedva može da se provuče. Ni ovde zaštitne ograde ne postoje, a budući da je jako opasan, vlasti su dopustile da se njime kreće samo lokalno stanovništvo, koje zna za jadac - u suprotnom bi verovatno broj saobraćajnih nezgoda bio još veći.
Severni Jungas dug je 64 kilometra i povezuje La Paz sa regionom Jungas. Svake godine na ovoj krivudavoj deonici stradalo je između 200 i 300 ljudi, sve dok nije u blizini otvoren novi autoput, kao bezbednija alternativa. Ovaj "put smrti" nije asfaltiran, već prekriven šljunkom, a čim padne kiša i stvori se magla, gotovo je nemoguće voziti njime bezbedno.
Izbegavanje snežnih lavina i klizišta, savladavanje velike nadmorske visine, mimoilaženje sa drugim vozilima na deonici koja je jedva dovoljna da bezbedno prođe jedan automobil - sve ovo očekuje vozače koji krenu autoputem Sečuan - Tibet. Gužve na ovom prometnom, a preopasnom putu razlog su za to da putovanje nekada traje i po 15 dana, a umorni vozači često ulaze i u klinč jedni sa drugima.
Vijugavi put D915 u Turskoj povezuje Crno more i grad Bajburt i jedna je od važnijih ruta u ovom delu zemlje. Loše vremenske prilike i katastrofalan put, koji je na delovima šljunkovit, razlozi su za veliki broj saobraćajnih nezgoda. Vozačima se preporučuje da na ovaj put ne kreću ako nisu potpuno odmorni, jer manjak koncentracije lako može prouzrokovati ozbiljne posledice.
Glas javnosti R02S