Otac preminulog dečaka, Miroslav Stamenković, izjavio je da se njegov sin žalio na mučninu i bolove u stomaku.
Doktor Saša Milićević, pedijatar i pulmolog istakao je za "Blic dan" da je sepsa jedno od najtežih kliničkih stanja, posebno u pedijatriji, naglašavajući brzinu i težinu simptoma koji često dovode do fatalnih ishoda.
Otac deteta koje je, kako se sumnja, preminulo od sepse izjavio je da je sima izgubio za 12 sati.
- Izgubio sam dete za 12 sati, ne mogu da poverujem. Požalio se ujutru na mučninu, bol u stomaku. Imao je temperaturu i dijareju. Žena ga je odmah odvela kod lekara, ali su ih iz leskovačkog dečjeg dispanzera u nekoliko navrata vraćali kući. Prepisali su mu lekove protiv mučnine i antibiotik - uz uzdahe prepričava Miroslav.
Teško stanje izazvano bakterijama
Pedijatar pulmolog dr Saša Milićević istakao je danas da je viđao decu koja imaju sepsu i da je to jedno veoma teško stanje.
- Nažalost, imao sam priliku da vidim dete koje ima sepsu. Tada mora čovek da bude jako oprezan, jer sepsa predstavlja jedno od najtežih kliničkih stanja u medicini, a pogotovo u pedijatriji. Sepsa može da nastane iz mnogo razloga. Ona predstavlja prodor različitih bakterija i virusa u krv. A bakterije mogu da prodru iz različitih razloga, ako je u pitanju abdomen, koji je jedna crna kutija za sve lekare, veoma je na primer teško otkriti upalu slepog creva - kaže dr Milićević.
Moramo biti svesni da bakterije mogu brzo i intenzivno da deluju i da pored terapije koja pogađa te bakterije, nemamo vremena i ne možemo da stignemo urgentno da delujemo.
Kada su u pitanju simptomi sepse, neki poseban simptom ne postoji, ističe dr Milićević.
- To je jedno opšte loše stanje, koje nastaje iznenada. Dete bude malaksalo, loše je opšte stanje, dijareja, da li je u pitanju upala pluća, sinusa, dete postane malaksalo, slabo, gubi svest, a nekada dođe do reanimacije, pa i fatalnog ishoda - kaže dr Milićević za "Blic dan".
Sepsu može da dobije svako
Profesor anesteziologije sa reanimatologijom na Katedri hirurgije sa anesteziologijom u penziji Vesna Bumbaširević nedavno je za "Blic zdravlje" objasnila da sepsu može dobiti svako, bez obzira na pol i uzrast, ali rizične grupe su jasno definisane.
Sepsa komplikovana šokom i slabošću organskih funkcija leči se u Jedinicama intenzivnog lečenja. Sepsa je vodeći uzrok smrti globalno, pri čemu svakih nekoliko sekundi odnese jedan život. Učestalost sepse u zapadnoevropskim zemljama i SAD prevazilazi mnoga druga oboljenja koja su do sada imala veću pažnju javnosti.
Prema podacima koji dolaze iz zapadnoevropskih zemalja i SAD sepsa po svojoj učestalosti prevazilazi mnoga druga oboljenja kojima se do sada posvećivalo mnogo više pažnje i o kojima javnost mnogo više zna:
Razlozi za porast njene učestalosti u razvijenim zemljama sveta su:
- Zbog toga se kaže da moderna medicina produžava život ali povećava rizik za nastanak sepse. U periodu od 1997. do 2006. godine zabeležen je trostruko veći porast sepse u grupi hirurških bolesnika. Razlog je razvoj takozvane velike hirurgije i povećanog operativnog stresa koji slabi imunski sistem. To je razlog što se uvode nove, minimalno- invazivne dijagnostičke i operativne procedure - kaže prof. dr Vesna Bumbaširevic za "Blic zdravlje".
Simptomi koji upozoravaju na sepsu
Ona napominje da prve upozoravajuće simptome sepse treba približiti javnosti i podići svest o ovom teškom oboljenju kako bi pacijenti pravovremeno bili upućeni u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu radi postavljanja tačne dijagnoze i lečenja.
- Danas svi znaju da srčani udar počinje stezanjem iza grudne kosti ili bolom u grudima i da je neophodna hitna medicinska pomoć. Takođe, zdravstveni radnici znaju protokol u dijagnostici i primarnom zbrinjavanju pacijenata sa srčanim udarom i način bezbednog transporta do odgovarajuće zdravstvene ustanove gde se bolest adekvatno leči. Ovakvi principi treba da se primenjuju i kad je sepsa u pitanju, koja je u oktobru 2010. godine proglašena za hitno stanje.
- Prvi upozoravajuće znake koji upućuju na sumnju o sepsi treba da znaju svi. Onaj ko se nađe pored pacijenta koji ima infekciju ili sumnju da se radi o infekciji, a primeti promenu mentalnog stanja - pospanost, konfuznost..., i ubrzano disanje, treba da posumnja na sepsu. Dalji mogući znaci su ubrzan rad srca, povećana ili snižena temperatura, snižen krvni pritisak, znojenje, oslabljeno mokrenje... Već sa postavljanjem sumnje, pacijenta treba hitno uputiti u odgovarajuću ustanovu na dalju dijagnostiku i lečenje - ističe prof. dr Bumbaširević.
Simptomi sepse:
Dijagnostika i lečenje sepse zahtevaju hitnost. Prema rečima prof. dr Bumbaširević, ako se lečenje započne u prvom satu od pojave simptoma, stopa preživljavanja je preko 80%, dok nakon 6 sati opada na samo 30%. Preventivne mere uključuju poboljšanje higijenskih uslova i vakcinaciju rizičnih grupa. Lečenje se sastoji od davanja infuzionog rastvora, hitne antimikrobne terapije nakon uzimanja uzoraka za identifikaciju uzročnika, i potporne terapije za stabilizaciju organa.
Glas javnosti /B06S