Gotovo dva procenta viša je međugodišnja inflacija u državi, nego što je Narodna banka Srbije očekivala, a ni rast BDP-a neće biti kako su se nadali.
Jorgovanka Tabaković pravda se poskupljenjem voća, čije su cene u julu imale međugodišnji rast od 36 odsto. Ispada da je razlog poskupljenja i inflacije – viša sila. Jer je do vrtoglavih cena voća došlo zbog sunca tokom zime, mraza u proleće i suše početkom leta, koji su učinili da prinosi voća budu osetno manji, a samim tim i skuplji.
Ipak, na skupe jagode i još paprenije trešnje, ipak je otalo svega pola procenta. Tabaković tek naknadno napominje da je do veće infalcije došlo i zbog rasta cena svih namirnica, ali i rasta cena energije.
Tako je umeđuvremenu struja poskupela za domaćinstva u novembru 2024. godine za oko osam odsto, dok je gas otišao na gore za deset procenata. I firmama je električna energija u prvoj polovini 2025. godine poskupela za oko 12 odsto, što je sve umnogome uticalo na rast cena namirnica u zemlji, a zatim i međugodišnju inflaciju.
„I studenti su krivi“
Tabaković je navela da je usled blokada u Srbiji smanjeno investiciono i potrošačko poverenje pa je nova projekcija NBS da će rast BDP-a Srbije u ovoj godini umesto 3,5 odsto, kako je ranije bilo predviđeno, iznositi 2,75 odsto.
Rast BDP-a u prvom, kao i drugom kvartalu ove godine, bio je dva odsto. Bez ozbira na ovako mali rast BDP-a, NBS je opet optimističan – naredne dve godine se očekuje rast između četiri i pet procenata.
„U drugoj polovini godine i dalje očekujemo ubrzanje ekonomske aktivnosti, čemu treba da doprinesu nastavak rasta proizvodnje i izvoza automobilske industrije, kao i realizacija infrastrukturnih projekata planiranih programom Skok u budućnost – Srbija Ekspo 2027”, rekla je Tabaković.
Ona je pozitivna i kada daje nove prognoze za inflaciju.
„Inflacija će postepeno usporavati u narednoj godini i u proseku će iznositi četiri odsto, a krajem 2026. godine približiće se centralnoj vrednosti cilja. Faktori koji će uticati na očekivano usporavanje inflacije tokom horizonta projekcije i dalje su restriktivni monetarni uslovi, visoka baza kod cena hrane, pre svega voćai povrća, niža uvozna inflacija i slabljenje dolara prema evru“, kazala je ona.
Glas javnosti/V06S