Po tim parametrima Srbija se našla na 29 mestu, u društvu slično rangiranih država, poput Litvanije, Andore, Kipra, Grčke, Gruzije, Slovačke, Rumunije i Španije.
Publikaciju „HPV atlas“, koja je danas prezentovana u Narodnoj Skupštini Republike Srbije, objavljuje Evropski parlamentarni forum, mreža poslanika širom Evrope, sa sedištem u Briselu. Aktivnosti 47 evropskih država, u koju se sada svrstala i Srbija, rangiraju se na polju prevencije oboljenja izazvanih HPV, prema parametrima koji pokazuju nivo uspešnosti koje države sprovode u prevenciji raka grlića materice i ostalih kancera izazvanih humanim papiloma virusima.
Kada je reč o našoj zemlji, ono što je istaknuto u „HPV atlasu“ jeste da je vakcina protiv HPV preporučena i finansirana od strane države kako za devojčice, tako i za dečake, dok je u mnogim lošije rangiranim zemljama vakcina isključivo namenjena samo devojčicama. Međutim, ono što je ustanovljeno kao nešto šta može da se poboljša, jeste organizovani skrining na rak grlića materice, koji u našoj zemlji ne funkciniše, već žene samoinicijativno odlaze na preglede. Kada se radi o analizama, naznačeno je da naša zemlja radi samo PAPA test na rano otkrivanje raka grlića materice , ali ne i nove citološke metode. Takođe, podaci u Srbiji nisu javno dostupni kada je reč o o stopi vakcinisanih od HPV. Informacije o merama prevencije raka grlića materice putem digitalnih platformi nadležnih institucija zdravstvene zaštite je pohvaljen, međutim, onlajn informacije o raku grlića materice i skriningu mogu biti poboljšane.
Zemlje koje su dosta lošije rangirane od nas su Bugarska, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Rusija, Ukrajina, Albanija, Turska, Monako itd. U ovim zemljama vakcinacija protiv HPV nije preporučena, ne finansira ih država ili su vakcinacijom obuhvaćene samo devojčice. U ovim zemljama, takođe ne postoji skrining na rak grlića materice, ali žene slabo odlaze na preglede kod ginekologa.
„Podela između Zapada i Istoka Evrope u pogledu politike prevencije HPV je očigledna, pri čemu Zapad generalno pokazuje sveobuhvatnije i efikasnije politike u poređenju sa Istokom. Danska, Švedska i Finska su šampioni u sprovođenju prevencije HPV, dok su Azerbejdžan i Bosna i Hercegovina zemlje sa najlošijim rezultatima. Međutim, u poređenju sa prethodnim godinama, Severna Makedonija, Moldavija, Gruzija, Slovačka i Poljska beleže dobar trend za zemlje istočne Evrope, u kojima je uočeno poboljšanje. Ipak, u odnosu na 2020. godinu napredak postoji. Pa tako sada 39 zemalja nudi nacionalni rutinski program vakcinacije, što je četiri više u odnosu na 2020. U 30 zemalja mogućnost imaju i devojčice i dečaci da se vakcinišu HP vakcinom, gde je čak 13 zemalja unelo ovu novinu u odnosu na prethodni period. Registar HPV vakcina trenutno ima 23 zemlje, dok se za Srbiju očekuje da to uvede do kraja godine“, istakao je Leonidas Galeridis iz Evropskog parlamentarnog foruma.
U Srbiji, na žalost, 1.500 žena godišnje oboli, a više od 700 premine od posledica ove bolesti, i pored toga što imamo dostupno efikasno „oružje“ u rukama. Najalarmantniji podatak je da sada, prve simptome raka grlića materice, najčešće dobijaju žene u dobi od 32. do 35. godine života, što je direktna posledica široko rasprostranjenog HP virusa, u odnosu na period od pre nekoliko decenija kada je ovaj tip karcinoma bio učestaliji kod žena u kasnijoj životnoj dobi.
Glas javnosti/N07S