Poslednjih nekoliko dana velike su gužve u domovima zdravlja, posebno na odeljenjima pedijatrije. Kijavica, kašalj, povišena temperatura, curenje iz nosa ali i stomačne tegobe najčešći su simptomi koji se vide u čekaonicama zdravstvenih ustanova. Lekari kažu da je to uobičajena slika za ovo doba godine, jer su deca u kolektivima gde se infekcija brzo širi.
Pojašnjavaju da je ovo "prvi udar virusa", da mnogo jači očekuju krajem januara, početkom februara kada se deca vrate u školu sa zimskog raspusta.
U Domu zdravlja Niš kažu da je u blagom porastu broj pacijenata sa respiratornim i stomačnim infekcijama na odeljenjima opšte prakse i pedijatrije.
"Uglavnom se javljaju mlađe osobe. Starije su, verujemo, primile na vreme vakcinu protiv gripa, te su ređe virusne infekcije u starijoj populaciji. Kod dece nema toliko respiratornih infekcija, više je su to stomačni virusi sa blagom temperaturom, prolivom, povraćanjem. Važno je napomenuti da su i respiratorne i stomačne infekcije u blagom porastu i nemaju epidemijske razmene", kaže za RT Balkan dr Nevena Simović iz Doma zdravlja u Nišu.
Navodi da su respiratorne i stomačne infekcije uobičajene za ovo doba godine i da je sve to bilo očekivano za lekare.
Od respiratornih virusa, osim grupa, za ovo doba godine karakterističan je i sincicijalni virus (RSV). Infekcije tim virusom izazivaju bronhiolitis, koji je najčešći uzrok škripanja u grudima i otežanog disanja kod dece ispod dve godine starosti.
Načelnica Dečje klinike Kliničko-bolničkog centra (KBC) "Dragiša Mišović" dr Olivera Ostojić kaže da ima respiratornih infekcija, ali da to još nisu epidemijske razmere.
"Dolaze nam roditelji sa manjom decom koja imaju respiratorne infekcije, ali ne mogu da kažem da je to izražena epidemija i veći nalet. Još uvek nije krenulo u tom obimu. Inače, sincicijalni virus je karakterističan za novembar, decembar kada su deca u kolektivima. On obično daje ozbiljniju kliničku sliku kod dece uzrasta dve do tri godine – bronhiolitis, a može da se javi i upala pluća", navela je Ostojić za RT Balkan.
Pojašnjava da RSV kod starije dece ide kao klasična virusna infekcija, prehlada i kod njih obično nema potrebe za intenzivnijom terapijom.
"Virus može kod prevremeno rođenih beba da ostavi teže posledice – ozbiljan bronhiolitis sa ozbiljnim bronhoopstrukcijama, intenzivnim kašljanjem, lošim opštim stanjem. Danas postoji vakcina za RSV koja se daje prevremeno rođenim bebama", navela je ona.
Vakcinacija pritiv sezonskog gripa u svim domovima zdravlja u Srbiji počela je 6. oktobra. Za sezonu 2025/26 zdravstvene vlasti u Srbiji nabavile su 332.340 doza vakcina, od domaćeg proizvođača Instituta Torlak.
Pogramom obavezne imunizacije u Srbiji definisane su kategorije koje mogu da dobiju grip vakcinu o trošku države. To su trudnice, stariji od 65 godina, deca starija od 6 meseci ukoliko imaju teška hronična oboljenja, članovi porodice osoba koje zbog svoje bolesti ne smeju da dobiju vakcinu, a jako su ugroženi ukoliko se razbole, zdravstveni radnici kao i svi smešteni i zaposleni u gerontološkim centrima i ustanovama socijalno-zdravstvene zaštite.
Vreme neophodno za sticanje imuniteta iznosi dve do tri nedelje nakon vakcinacije, a postvakcinalni imunitet varira i traje od šest do 12 meseci.
Epidemiolozi svake godine podsećaju da grip vakcine imaju različitu efikasnost prema uzrasnim kategorijama, ali da se kod vakcinisanih u slučaju obolevanja razvija blaža klinička slika i smanjuje mogućnost komplikacija.
Glas javnosti / R02S