Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku srednju školu završilo je 53,1 odsto stanovništva starosti 15 i više godina, osmogodišnje obrazovanje ima 17,8 odsto stanovnika, dok je 6,3 odsto stanovnika bez škole ili je završilo manje od osam razreda osnovne škole.
Rodno osetljiva statistika svedoči da je veći broj žena (24,03 odsto) nego muškaraca (20,73 odsto) stekao više ili visoko obrazovanje.
Najveći udeo osoba sa višim i visokim obrazovanjem zabeležen je u beogradskim gradskim opštinama Vračar (61,8 odsto), Novi Beograd (50,4 procenata), Savski venac (53,7 odsto) i Stari grad (59 procenata), dok je najmanji udeo lica sa višim i visokim obrazovanjem u opštinama Malo Crniće (5,6 odsto), Žabari (6,1 odsto) i Gadžin Han (6,6 odsto).
Stručnjaci RZS-a navode da je u odnosu na poslednji popis stanovništva 2011. godine značajno povećan udeo lica sa višim i visokim obrazovanjem – sa 16,24 odsto na 22,44 procenata, kao i udeo lica sa srednjim obrazovanjem – sa 48,93 odsto na 53,08 procenata.
Takođe je zabeleženo smanjenje udela lica bez školske spreme i sa nepotpunim osnovnim obrazovanjem – sa 13,68 procenata na svega 6,28 odsto.
Rezultatima poslednjeg popisa stanovništva pokazali su da je manje od 38.000 osoba u Srbiji starijih od deset godina nepismeno, a nepismenih žena je daleko više nego nepismenih muškaraca – udeo žena u ukupnom broju nepismenih iznosi 71 odsto.
Više od polovine nepismenih ima 65 i više godina, a najveći udeo nepismenih u stanovništvu živi u Bujanovcu (3,6 odsto), Petrovcu na Mlavi i Novoj Crnji (po 2,7 odsto), Bojniku (2,6 odsto) i Plandištu (2,3 odsto).
esna Stanojević direktorka Sigurne kuće prokomentarisala je za "Blic" rezultate popisa stanovništva, ocenivši da je obrazovanje žena u Srbiji, iako poboljšano, i dalje nedovoljno.
- Videla sam taj izveštaj popisa, i iskreno ne znam šta bih rekla na to. Danas su žene verovatno obrazovanije, obzirom da se devojke sve više obrazuju, završavaju škole i fakultete. Činjenica je da su žene obrazovanije - kaže Stanojević.
Ona se osvrnula i na to da je pitanje broja potpuno nepismenih ljudi, pre svega žena u Srbiji, teško odrediti.
- Mi imamo mnogo ljudi koji nemaju ni svoj identitet. To su ljudi koji nemaju svoje lične karte, nemaju matične brojeve, nemaju ništa. Kada neko nema matični broj to je kao da ne postoji - kaže ona.
Stanojević objašnjava da bi se grubo posmatrano, u odnosu na celokupno stanovništvo moglo reći da su žene u Srbiji nisu dovoljno pismene.
Glas javnosti/B06S