SPC u saopštenju prenosi tekst đakona Budimira Kokotovića, objavljen u kalendaru crkve za 2023. godinu u kojem se, između ostalog, navodi da je dečji logor u Jastrebarskom, nadomak Karlovca, bio je jedan od nekoliko logora za srpske decu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH).
Logor je osnovan pod imenom "Prihvatilište za decu izbeglica", a osnovalo ga je Ministarstvo udružbe NDH, sa zadatkom da se iz ostalih logora tu sakupe deca i odgajaju u ustaškom duhu, po uzoru na janičare. Objavljeni izvori navode da je prvi transport dece krenuo iz Zagreba 11. jula 1942. godine i stigao u Jastrebarsko nekoliko dana kasnije. Kompleks logora nalazio se na tri lokacije u gradu Jastrebarskom.
Dečiji logor u Sisku otvoren je 3. avgusta 1942. godine, kada je dovedeno oko 1.300 dece iz logora Mlaka i Stara Gradiška. Logor je bio smešten u osnovnoj školi u Sisku, solani Reis, samostanu sestara reda Sv. Vinka i Sokolskom domu. U Sisak je stiglo do kraja oktobra 1942. godine u nekoliko transporta preko 7.000 srpske dece sa područja Kozare, Banije, Like, Korduna i Slavonije.
Jedan od najpotresnijih objavljenih dokumenata koji govori o umiranju nedužne dece u Jasrebarskom je beležnica čuvara mesnog groblja Franje Ilovara. Postupajući prema naređenjima danima je sahranjivao mrtve mališane i o tome vodio dnevnik. Dečija tela, kako navodi grobar, bila su spakovana u kutije i sanduke. Da bi ih što više stalo u jedan sanduk, silom su zatvarani sanduci. U jednoj "kištri" moglo je biti i do desetoro dece.
Sveska Franje Ilovara najtužniji je svedok dečijeg stradanja u tom ustaškom logoru. Čuvar groblja je svoje "radne dane" računao na "kune" i "komade". Račune je svojim potpisom overavala časna Gaudiencija. Svesku je opisao Dragoje Lukić u svojim knjigama. Na prvoj strani dnevnika zapisano je da je samo 22. jula 1942. godine sahranjeno 107 dece. Onda stoji račun i potvrda:"Primio na račun kopanja grobova 10.000 kuna za sto komada djece pokopane". Na sledećem listiću je zabeleška:"Račun za ukop – 243 komada djece x 150 kuna – 36 450 kuna".
Od 22. jula do 11. avgusta 1942. godine grobar je svakoga dana zapisivao koliko je pokopano muške, a koliko ženske dece. Kraj svakog datuma ispod slova koja su označavala pol, zapisivao je cifre ili unosio samo uspravne crtice, svaka crtica predstavljala je jednu smrt.
Kroz dečiji logor Jastrebarsko, u periodu od 11. jula 1942. do 26. avgust 1942. godine prema nekim dokumentima prošlo je 3.336 mahom srpske dece, od toga više od 2.000 sa Kozare. Za nepunih mesec i po dana u ovom logoru "zvanično" je umoreno 768 dece, uzrasta od nekoliko meseci do 14 godina. Na spomeniku je naveden broj od 468 umorenih zatočenika dečijeg logora, ali prava istina možda nikada neće ni biti otkrivena.
Istraživač Dragoje Lukić je na jednom mestu naveo brojku od 1.011, a na drugom 1.026 umrle dece, računajući svakako Jastrebarsko i Reku, kao i decu iz Jastrebarskog koja su umrla u zagrebačkim bolnicama. Arhiv Jugoslavije u Beogradu poseduje fond "Savezna Komisija za popis žrtava rata 1941–1945. Bosna i Hercegovina" u kom je i spisak 560 imena dece koja su postradala u Jastrebarskom. Nažalost, mnoge porodice čija su deca postradala nisu preživele grozote ratnog vihora.
Četvrta kordunaška brigada NOVJ zauzela je Jastrebarko 26. avgusta 1942. godine, nakon čega je logor zatvoren. Komadant brigade Nikola Vidović navodi da su u logoru zatekli 727 zatočene dece. Dečiji logor u Sisku zatvoren je 8. januara 1943. godine.
Prvu ikonu Svetih novomučenika – mladenaca jastrebarskih, uradile su monahinje manastira Svetog Vasilija Ostroškog u Bijeljini 2021. godine, a nju je Njegovo Preosveštenstvo Episkop zvorničko-tuzlanski g. Fotije darivao Eparhiji gornjokarlovačkoj.
Inicijativom i trudom Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, Sveti Arhijerejski Sabor 21. maja 2022. godine doneo je odluku: "Na osnovu predanja Pravoslavne Crkve, a shodno članu 69. tačka 8) Ustava SPC, decu mučenike jastrebarske i sisačke pribrojati Liku Svetih". Njihov pomen se proslavlja 13. jula/31. juna.
Nedugo nakon što je Sabor SPC uvrstio svetu decu mučenike jastrebarske i sisačke u diptihe svetih, oglasili su se te 2022. godine biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine koji su negodovali zbog "neistina u vezi s decom u ratnim prihvatilištima u Jastrebarskom i Sisku".
Biskupi su uputili pismo patrijarhu srpskom Porfiriju u kojem su naveli da nazivanje Jastrebarskog i Siska dečjim logorima na teritoriji NDH, kojima su upravljale časne sestre iz reda Svetog Vinka Paulskog, i pominjanje Alojzija Stepinca u ovom kontekstu, predstavlja "produžavanje ideološke propagande iz vremena jugoslovenskog komunističkog totalitarizma".
"Reč je o obrazovanim osobama koje su posvetile svoj život Bogu i ljudima u potrebi, koje su... s ljubavlju i poštovanjem časno vršile delo hrišćanske ljubavi", naveli su biskupi opisujući rad časnih sestara i ističući da se Katolička crkva na čelu s nadbiskupom Stepincem u NDH istakla "uzornim delima ljubavi prema bližnjima".
Glas javnosti/R02S
2 sata