Krstovdan je crveno slovo u kalendaru i vernici taj dan poste, a mnogi jedu samo hleb i grožđe. Srpski narod prepoznaje značaj ovog posta i zato je u narodu ukorenjena izreka: “Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti”.
Godine 326. carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da poseti sveta mesta. Patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru.
Na taj praznik istovremeno se slavi i uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.
Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.
Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje, jesenji 27. septembra i zimski 18. januara.
Glas Javnosti/ P02S