lobalno tržište iznajmljene robe ove godine će premašiti 335 milijardi dolara, a za toliki uzlet ove industrije analitičari navode različite uzroke – od korenite promene potrošačkih navika i brige za prirodu, do survavanja prosečnog standarda u svetu. Pojavile su se i rang liste šta najbolje prolazi kod mušterija, koje uglavnom potvrđuju pravilo da se najviše unajmljuje roba koja se ređe koristi ili usluge za koje je isplativije da se povere profesionalcima. Ipak, ima i iznenađenja.
Kirija se nekada plaćala za stanove i kuće, unajmljivao se kamion za prevoz stvari i eventualno kamp prikolica za letovanje. Ali, sa novim tehnologijama i uslugama ovo tržište je eksplodiralo, naročito kada je reč o robi široke potrošnje. Danas je moguće unajmiti skoro sve, od mašina za proizvodnju, alata i IT opreme, do automobila, odeće i obuće, pa čak i Lego kocki. Stoga ne čudi procena da će vrednost tržišta iznajmljene robe u 2025. godini premašiti 335 milijardi dolara.
Tako vrtoglav uzlet ove industrije doneo je unosne poslove i drugima, pre svega firmama za istraživanje tržišta i finansijsko savetovanje. Internet je zagušen analizama šta privrednici moraju hitno da urade kako ih ne bi pregazila ovakva „tektonska promena“ u potrošnji. Većina skupo plaćenih stručnjaka tvrdi da su potrošačke navike preokrenule mlađe generacije, kojima je važnije da brzo dođu do što većeg broja roba i usluga, nego da uvećavaju kapital i tako istovremeno „akumuliraju“ vlasničke obaveze i troškove.
Pored toga, neki novi klinci su ekološki daleko osvešćeniji od prethodnih naraštaja. To znači i da su mnogo spremniji da dele stvari sa drugima, kako bi se smanjilo gomilanje robe i deponija koje prete da zasene i najviše planinske vrhove.
Međutim, neki analitičari skloniji su da procvat iznajmljivanja pripišu pre svega survavanju prosečnog standarda u svetu. Činjenica da trenutno svega 10% svetskog stanovništva raspolaže sa 52% prihoda i pokazatelji da mladi u proseku žive gore od svojih roditelja čak i u najbogatijim zemljama, te da će se takav trend nastaviti, više utiču na finansijske kalkulacije da li nešto kupiti ili unajmiti nego briga za prirodu. Najelementarniji primer je da krov nad glavom privremeno zakupljuje sve više ljudi ne zato što im je glavni problem u životu nekontrolisana gradnja, već stoga što nemaju drugog izbora, ukazuju pristalice ove „škole mišljenja“.
Pored analiza na makro planu, zainteresovanima su na raspolaganju i vrlo precizne finansijske računice da li je ekonomičnije nešto kupiti ili unajmiti, razvrstane po industrijama. Bez obzira na razlike u isplativosti koje zavise od vrste proizvoda, kao i od toga da li je u pitanju pojedinac ili firma, osnovno pravilo je isto – gotovo uvek je isplativije unajmiti ono što ređe koristimo, dok za stvari koje svakodnevno upotrebljavamo kupovina uglavnom predstavlja bolju opciju na duži rok.
Iako su tvrdnje da će iznajmljivanje robe uskoro proterati vlasništvo sa tržišta neutemeljene, jasno je da ovaj način potrošnje, iako nije nov, postaje sve masovniji. Pored statistike o rastu vrednosti ove industrije iz godine u godinu, to potvrđuju i podaci šta se sve nudi u najam i što je još važnije – na čemu se najviše zarađuje. Pojavile su se i rang liste koji proizvodi su trenutno najprofitabilniji za „izdavanje“ na tržištu. Među njima ima i stvari za koje vam verovatno nikada ne bi palo na pamet da ih neko uopšte nudi, a kamoli da za to ima toliko zainteresovanih mušterija.
Jednu od takvih rang lista pod nazivom „72 stvari koje možete da iznajmite drugima u 2025. godini da biste zaradili“ objavila je kompanija „Hubtiger“, koja proizvodi softvere za upravljanje iznajmljivanjem robe i usluga. Ova firma, sa sedištem u Južnoj Africi, posluje i u SAD, Australiji i Velikoj Britaniji i svoja softverska rešenja reklamira i kroz analize o kretanjima u industriji kojoj prodaje svoje proizvode.
Ako je verovati objavljenoj rang listi, svet je poludeo za „pedaliranjem“ jer se najviše iznajmljuju bicikli, klasični i električni. Nedavni izveštaj kompanije Allied Market Research pokazuje da je tržište iznajmljenih bicikala procenjeno na 2,1 milijardu dolara u 2021. godini, sa prognozom da će do 2031. godine dostići 11,3 milijarde dolara. Najpopularniji su električni bicikli sa dodatnom zaštitnom opremom, a najveće zarade ostvaruju oni koji „u paketu“ sa biciklima iznajmljuju i vodiče za biciklističke ture.
Kada ne vozi bicikl, većina sveta izgleda majstoriše. Na drugom mestu su električni alati i alati za kućne popravke. Industrija „uradi sam“ ima sve više pristalica u svetu, a većina onih što majstorišu po kući radije unajmljuje skupe uređaje umesto da ih kupuje, pa se procenjuje da će se njihov najam udvostručiti već do 2026. godine.
Treće mesto pripalo je „veteranu“ u industriji „upotrebi i vrati“. Kamp prikolice i oprema za kampovanje i dalje su masovnu uzimaju u najam, dok je na četvrtom mestu jedan „novajlija“ – dronovi su toliko traženi da se procenjuje da će njihovo iznajmljivanje uz prateće usluge vredeti 17,6 milijardi dolara do 2035. godine. Pored pojedinaca, dronove unajmljuju kompanije iz različitih industrija, od poljoprivrede, građevinarstva i energetike, do onih koje se bave filmskom produkcijom.
U samom vrhu ove liste nalazi se i odeća, među kojom predvode venčanice. One su se našle na 9. mestu zato što sve više parova pokušava na sve načine da smanji basnoslovne troškove za svadbu. Odmah iza njih plasirala su se svečana odela za muškarce, a najbolju prođu imaju ona uz koja se u najam nude i kravate, manžetne i cipele.
Svet očigledno voli i da se maskira, pošto su na 12. mestu najprofitabilnijih stvari za iznajmljivanje kostimi i rekviziti za maskenbale i tematske zabave, dok su na 17. poziciji svečane ženske haljine. Kada je reč o odeći, osim što dominira ona koja se koristi u posebnim prilikama ili kao radna uniforma, mušterije posebno cene kada najam uključuje i eventualne prepravke „po meri“.
Firme koje iznajmljuju opremu za korporativne događaje, takođe su visoko kotirane u društvu najprofitabilnijih. Ne zvuči pompezno, ali podaci pokazuju da se preduzeća najviše grabe za stolove i stolice (15. mesto), a slede inventar za posluživanje hrane i pića ( 27. mesto) i osvetljenje za korporativne događaje (30. mesto).
Zahvaljujući ovoj rang listi, saznali smo da slavlja pod šatorom dok se i poslednji gost ne obeznani nisu nešto po čemu je Srbija jedinstvena. Očigledno ni drugi ne slave baš uvek u rukavicama, pošto su šatori za zabave izbili na 35. mesto, sa prognozom da će vrednost ovog tržišta skočiti na 12,6 milijardi dolara do 2026. godine. Najzaslužnije za to su Sjedinjene Države, gde iznajmljivanje šatora za proslave donosi prihode od pet milijardi dolara godišnje.
Zanimljivo je da su se solarni paneli izborili za relativno visoko 20. mesto, a najviše ih unajmljuju mala preduzeća i domaćinstva. Među takozvanim tradicionalnim industrijama prednjače građevinske mašine (42. mesto), od kojih su najtraženiji buldožeri, bageri i utovarivači, a potom mehanizacija za poljoprivredu (49. mesto), na čelu sa traktorima i kombajnima.
Imajući u vidu pomamu za kućnim ljubimcima, koja nije zaobišla ni Srbiju, ne iznenađuje podatak da su kavezi i nosači za kućne ljubimce dospeli na 51. mesto. Iznajmljuju se sve vrste kaveza, od onih koje su odobrile avio-kompanije, do sklopivih ili kaveza sa točkovima. Ipak, onima koji ne prate pasionirano svet kućnih ljubimaca, verovatno je teško da poveruju da u najprofitabilniju robu za iznajmljivanje spadaju i dečija kolica za pse (56. mesto). Nude se kolica u svim stilovima, pa tako vlasnici pasa mogu da unajme „kompaktne sklopive opcije i modele za sve terene“, uz dodatke kao što su suncobran, navlaka za kišu i držač za vodu.
Glas javnosti /B07S