Krajnji je rok da se nastava u školama vrati u normalu, jer su đaci, a posebno mali maturanti i maturanti, već dosta gradiva propustili i dalja obustava bi mogla ozbiljno ugroziti proces nadoknade i mogućnost da se ova školska godina spase, upozoravaju sagovornici Kurira!
Oni kažu da je svaki dan bitan i da ističe vreme da se stvari normalizuju kako bi nadoknada časova imala smisla i formalno i suštinski.
Podsetimo, u školama u Srbiji je od početka drugog polugodišta prilično haotično. Manji broj škola je u potpunoj obustavi nastave i deca koja ih pohađaju praktično ne idu u školu još od kraja decembra prošle godine. U nekim školama časovi su skraćeni na 30 minuta, u drugim se pak održavaju u potpunosti.
Niko nije siguran ni koliko će ovakva situacija trajati ni kako će đaci nadoknaditi gradivo, a Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola, kaže za Kurir da će, ako ćemo da budemo iskreni prema sebi i deci, biti veoma teško da se ova školska godina spase.
– Đaci su tamo gde je bilo obustave nastave nesumnjivo izgubili i sad je pitanje kako će se organizovati nadoknada gradiva. Tu ima više modaliteta, a nijedan nije idealan. Mogla bi da se organizuje nadoknada časova nakon regularnih časova, ali to bi značilo da učenici imaju po sedam-osam časova, što je vrlo loša varijanta – kaže Antić, dodajući da bi mogla biti produžena školska godina za četiri nedelje koje su izgubljene:
– To bi onda značilo da se školska godina produži do 15. ili 20. jula, i to ukoliko svi krenu sutra da rade. To apsolutno neće odgovarati ni đacima ni njihovim roditeljima. Remete se i termini za polaganje male mature, kao i prijemnog za fakultete. U tom slučaju bi trebalo da se svi rokovi pomere, a to će biti problem za one koji planiraju da studiraju u inostranstvu, jer stranci sigurno zbog nas svoje planove neće menjati.
Još jedna mogućnost je da stručna veća na nivou škole predlože sažimanje gradiva, kaže Antić.
– To bi možda bilo i najbolje rešenje. Ili to, ili da se školska godina produži za nedelju-dve. Međutim, nama su sada četiri nedelje kako je u toku neka vrsta obustave nastave. Ako uđemo u petu ili šestu nedelju, to više neće biti moguće da se nadoknadi – kaže Antić i dodaje da je nešto bolja situacija u školama gde su časovi trajali 30 minuta:
– Sa smanjenjem nastave do 30 odsto, školska godina se još uvek može nadoknaditi, uz blago sažimanje gradiva, ali i to je presedan.
Najviše su, kako kaže, oštećeni mali maturanti, te će nastavnici, bez obzira na to kad se završi obustava nastave, morati da ulože vanserijske napore da im pomognu. Takođe, oni se u ovom periodu, kaže, moraju organizovati sami i uzimati možda i neke dodatne časove.
– Postoje navodi i da bi srednja škola mogla da se upisuje na osnovu ocena, ali to nije najsrećnije rešenje, jer je prikazivanje znanja najmerodavniji način da se pokažu rezultati rada – kaže Antić, ističući da u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu još uvek ima škola koje nisu donele odluku o nastavku školske godine.
To što neke škole rade po 30 minuta, neke 45, a neke mešovito potpuna je besmislica i predstavlja neku vrstu legalizacije i legitimizacije anarhije, kaže za Kurir Aleksa Grubešić, analitičar iz Centra za društvenu stabilnost, udruženja koje je Ustavnom sudu u Beogradu već predalo prve ustavne žalbe zbog povrede Ustavom zagarantovanih prava građana na obrazovanje.
– Žalili su nam se i nastavnici u osnovnim i srednjim školama, posebno u urbanim centrima, da se na njih vrši pritisak od strane profesora koji podržavaju postojeće blokade. Mi već dva meseca imamo situaciju da se obrazovanje ne sprovodi normalno, te da gradivo neće moći da se nadoknadi, a to je posebno problematično za učenike koji treba da polažu malu maturu. To će se sve odraziti na sveopšti nivo obrazovanja, veliki broj đaka će biti oštećen, i to zato što neke nevladine organizacije, pojedinci, centri moći i političke grupacije radi svojih političkih interesa žele da stvore klimu za obojenu revoluciju – kaže Grubešić.
Dušan Kokot, predsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije, koji nije reprezentativan, rekao je ranije da bi “završetak školske godine u martu bio najpravednije rešenje”, ali Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola, kaže da je to potpuno suluda ideja.
– O tome je suvišno i pričati i razmišljati. To bi bio svojevrsni presedan i došlo bi do toga da neko može predložiti prekid školske godine kada god dođe do nekog revolta u društvu, bilo da je sindikalni ili politički. I ranije je bilo protesta, ali školska godina je završena s nadoknadama. I tokom korone je bio nađen neki modalitet, jedino kad je nastava prekinuta u martu bilo je tokom bombardovanja 1999.
Srđan Slović, predsednik Granskog sindikata prosvetnih radnika “Nezavisnost”, jednog od reprezentativnih sindikata u prosveti, kaže za Kurir da je sa svakim danom bojkota nastave sve manje vremena da se izgubljeno gradivo nadoknadi.
– Izuzetno je bitno da se što pre krene u nadoknadu gradiva. Ako se nastavi ovim tempom, teško da će propušteno moći da se nadoknadi. Ni sada se sve ne može nadoknaditi, ali školska godina se još uvek može privesti kraju – kaže on i dodaje da je Ministarstvo dalo nalog školama da se napravi plan nadoknade, a ti planovi ne moraju biti identični.
Ustavnom sudu predate prve ustavne žalbe protiv škola
Ustavnom sudu u Beogradu u petak su predate prve ustavne žalbe zbog povrede Ustavom zagarantovanih prava građana na obrazovanje, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio je da će to biti veliki problem za sve.
– Pojedini ljudi se osećaju nezaštićeno i to je moja krivica, jer sam pokušao prvo racionalno da razgovaram s nastavnicima, koji samo žele da učestvuju u političkim revolucijama. Biće to uskoro gotovo i od utorka će skoro sve škole da rade – rekao je Vučić i prokomentarisao politizaciju dece:
– Živimo u vremenu kada Dragan Bjelogrlić priča o nasilju, a Ivanka Popović o demokratiji. Kod nas je sve zasnovano na ličnoj osnovi i sve je izvrnuto, sve je suprotno od onoga što se dešava. Pružaju podršku nastavnicima, koji dobijaju platu koju nisu ni zaradili. Mi ćemo sad imati problem. Krenule su ustavne žalbe. Roditelji su krenuli da tuže škole i fakultete. Ko će to da plaća, fakulteti? Država neće. A svi će da izgube – rekao je Vučić na TV Pink.
Aleksa Grubešić kaže za Kurir da su u postupku ustavne žalbe povodom povrede ustavnog prava na obrazovanje i povodom povrede ugovora koji fakultet zaključuje sa samofinansirajućim studentima, a naknadno, nakon obustave rada advokata, podneće se i žalbe vezane za osnovne i srednje škole.
Brojni roditelji đaka, kako kaže, obratili su se Centru za društvenu stabilnost, koji će ih besplatno zastupati i koji će pred pravosudnim organima potraživati naknadu nematerijalne štete za sve dane trajanja nezakonitih blokada osnovnih škola koje su u međuvremenu počele s radom.
– Samofinansirajući studenti će verovatno tražiti i materijalnu odštetu, pošto su zaključili ugovore u kojima je definisano da će za cenu školarine koju plate, a koja iznosi od 1.000 do 1.500 evra, moći u ovim rokovima da polažu, što sada nije slučaj – kaže on i dodaje da je trenutno na snazi, kada je u pitanju obrazovanje, politizacija, negacija institucija i deligitimizacija poretka, zakona i propisa:
– Obrazovne institucije bi trebalo da se zapitaju kakvu štetu čine sprovodeći nezakonite blokade i kako je moguće da traže da se nezakonito organizuju blokade, a da se zakonito finansiraju iz budžeta.
Predsednik Vlade Srbije u ostavci Miloš Vučević rekao je pre neki dan za RTS da zbog onih nastavnika i profesora koji rade nije fer da primaju plate oni koji ne rade.
– Direktori moraju da vode računa kako rade obračunske liste prema Ministarstvu prosvete. Što se tiče februarske plate, nećete da radite – pa nemoguće je da nemate konsekvence. Fer je da kažete da ne želite da radite. Interesantno je da privatne škole i fakulteti rade – rekao je on.
I predsednica Skupštine Ana Brnabić je rekla da će se februarska plata isplaćivati praktično po učinku, da će oni koji su radili puno radno vreme dobiti punu platu, oni koji su radili polovično za onoliko koliko su radili, dok oni koji nisu radili neće dobiti platu.
– To nisu represivne ni kaznene, već zakonske mere – rekla je i dodala da veruje da će biti sve više onih koji razumeju da njihov posao nije politika i da u školu ne treba unositi politiku.
I predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je ranije da su svi nastavnici u januaru dobili cele plate, a da će u februaru dobiti onoliko koliko su radili.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da su u petak predate prve ustavne žalbe, a da će ih, prema informacijama koje ima, početkom marta biti predato još.
– Sve je više onih koji žele da žive u zemlji u kojoj Ustavom zagarantovana prava upravo to znače – da su garantovana i da niko nema prava da uskrati nekom drugom bilo koje pravo, što se trenutno dešava u nekim našim školama i na našim fakultetima – rekla je Brnabićeva i dodala da se bližimo roku kad je apsolutno nemoguće da se nadoknade ispiti i nastava:
– Moraju da počnu da se pitaju šta će sa ostalim studentima? Šta će kad krenu da stižu te ustavne žalbe, hoće li fakultet bankrotirati, hoće li uništiti svoj fakultet i biti zapisan u istoriji kao onaj ko je uništio sve ono što su generacije pre gradile – kaže.
Glas Javnosti/ D03S