Nakon dinamičnog starta, tržište nekretnina u drugoj polovini 2023. godine doživljava usporavanje i stabilizaciju cena u većini gradova u Srbiji. Ono što sada intrigira potencijalne kupce jeste kakav će biti tok cena kvadratnog metra u 2024. godini. Prema anketi sprovedenoj od strane specijalizovanog sajta za oglašavanje nekretnina, 4zida, među vlasnicima i zaposlenima u 85 agencija, kao i među 19 investitora koji grade stanove u Srbiji, rezultati ukazuju na određene trendove.
Čak 59% agencija predviđa stabilnost cena, dok 37% smatra da će doći do njihovog opadanja. Investitori su gotovo jednoglasni po ovom pitanju, pri čemu čak 94% veruje da će cene stanova zadržati postojeći nivo, dok samo 6% njih očekuje pad cena. Ovi rezultati pružaju uvid u trenutnu percepciju stručnjaka na tržištu nekretnina u Srbiji, ali važno je pratiti dalji razvoj događaja kako bi se dobila kompletna slika o kretanju cena u 2024. godini.
Ipak, i jedni i drugi smatraju da ekonomska nestabilnost u zemlji i svetu predstavlja najveći izazov u poslovanju, a potom slede uslovi kreditiranja i inflacija, dok investitore brine i nedostatak radne snage. Sveukupna projekcija tržišta nekretnina je, sve u svemu, pozitivna. Tome u prilog ide i činjenica da većina anketiranih agencija i investitora veruje da će njihovi prihodi ostati na nivou iz 2023. godine ili da će porasti.
Nakon pandemije i sukoba u Ukrajini koji su značajno oblikovali dinamiku cena na tržištu nekretnina u prethodne tri godine, novi sukob na Bliskom istoku predstavlja dodatni izazov, posebno u ovom sektoru. Više od polovine agencija (51%) izrazilo je nesigurnost u vezi s mogućim uticajem novog sukoba na tržište nekretnina u Srbiji u 2024. godini, dok je čak 74% investitora istaklo da ne mogu precizno predvideti kako će se situacija odraziti.
Oko 15% agencija koje smatraju da će novi sukob imati uticaj na domaće tržište ističu da krize i ratovi obično izazivaju zabrinutost među potencijalnim kupcima, koji tada oklevaju s investicijama. Neki naglašavaju da će direktni uticaj rata na privredu promeniti kupovnu moć, potičući povećanu potražnju za skupljim nekretninama. Takođe se predviđa da će doći do porasta potražnje za stanovima namenjenim izdavanju, dok bi potražnja za kupovinom mogla blago opasti.
U pogledu projekcija cena iznajmljivanja stanova u Beogradu i drugim većim gradovima u Srbiji za narednu godinu, većina agencija (64%) veruje da će cene kirija zadržati stabilnost, 26% očekuje pad, dok 10% anticipira rast cena iznajmljivanja. Ove prognoze pružaju uvid u različite scenarije koje agencije predviđaju, ali budući događaji će dodatno oblikovati kretanje cena na tržištu nekretnina.
Koji trendovi su obeležili 2023. godinu?
Stavovi agencija i podaci sa sajta 4zida su saglasni s izveštajem Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) da je drugu polovinu 2023. godine obeležio trend smirivanja tržišta i stagnacija cena u većini gradova Srbije. Odgovori anketiranih agencija pokazuju da su nepovoljni uslovi kreditiranja najviše uticali na poslovanje. Kao dominantan profil kupca izdvajaju se porodice sa decom, mladi parovi i investicioni kupci.
Podaci 4zida pokazuju da je u Beogradu u prva tri kvartala 2023. godine došlo do blagog pada prosečno oglašene cene stanova, dok se u 4. kvartalu beleži blagi rast - sa 2.422 evra na 2.479 evra.
Najveći broj agencija (44%) smatra da su cene nekretnina u 2023. godini stagnirale, dok je procenat investitora koji se slažu sa tim nešto manji, oko 42%. Oko 21 odsto agencija smatra da su cene nekretnina zabeležile blagi rast, ali je veći udeo među investitorima (37%), koji tako misle. Zanimljivo je da u agencijama za nekretnine 18% ispitanika smatra da su cene blago opadale, dok 15% tvrdi da su cene brzo rasle. Kada su u pitanju investitori - isti postotak, po 11% ispitanika, reklo je da su cene brzlo rasle i da su blago padale.
Za ove razlike u stavovima sigurno ima više razloga, a jedan od njih je što su u anketi učestvovale agencije iz Beograda, Novog Sada, Niša, Subotice, kao i iz Pančeva, Zrenjanina, Sombora, Šapca, Čačka, Vranja, Vrnjačke Banje... U anketi, u kojoj su analizirani stavovi investitora, učestvovale su firme iz Beograda, Novog Sada, Niša, Subotice, Pančeva, Zlatibora, Jagodine i Beočina.
- Većina investitora (71%) smatra da je na stabilizaciju cena stanova uticalo smanjenje udela kupoprodaje stanova finansiranih kreditima, a znatno manji broj misli da je razlog veći obim starogradnje u ponudi. Kao ostale faktore, pojedini investitori navode pad kupovne moći stanovništva – kaže Aleksandra Mihajlović.
Inače, podaci Republičkog geodetskog zavoda pokazuju da je u trećem kvartalu zaključeno 29.248 ugovora, a da je u kupoprodaju nepokretnosti uloženo 1,5 milijardi evra. Kada je reč o načinu plaćanja, 6,6 odsto svih prometovanih nepokretnosti plaćeno je iz kredita, što je 3 procentna poena manje nego lane.
Većina anketiranih agencija izdvaja tri glavna faktora koji su uticali na njihovo poslovanje - nepovoljni uslovi kreditiranja (62%), smanjena potražnja za nekretninama (51%) i neizvesna geopolitička situacija i, samim tim, veća opreznost klijenata prilikom planiranja procesa kupoprodaje nekretnina (39%). Ostali faktori koji se navode su i činjenica da klijenti čekaju da
cene padnu i da odlažu kupovinu. Osim toga, utisak je i da plate ostaju iste dok cene nepokretnosti rastu.
I investitori smatraju da su nepovoljni uslovi kreditiranja najviše uticali na njihovo poslovanje (74%). Sledi poskupljenje građevinskog materijala (37%), nepovoljna geopolitička situacija (26%) kao i smanjena potražnja novogradnje (21%). Smatraju da sve to zajedno izaziva veću opreznost klijenata prilikom planiranja kupoprodajnih procesa. Oko 64% agencija se slaže da je ove godine smanjeno interesovanje i da se beleži pad kupovine u odnosu na period korone kada je u pitanju kupovina vikendica, placeva i zemljišta.
Glas javnosti/T02S