Ono što je dodatna otežavajuća okolnost je što smo u ovu godinu ušli sa uvećanim javnim dugom zbog neumerenog povećanja zarada u javnom sektoru od 10%, ocenio je Fiskalni savet.
Naglašeno je da je za narednu godinu neophodna kontrola rasta penzija i plata u javnom sektoru, čak bi i zamrzavanje u ovoj situaciji bilo opravdano.
Očekuje se da deficit države dostigne čak 7% BDP-a.
Realno je očekivati i da bez posla ostane između 30.000 i 50.000 ljudi.
– Ne mogu da se setim da Fiskalni savet u nekoj krupnijoj stvari nije bio u pravu sa svojim konstatacijama i dijagnozama, tako da i sada mislim da je to upozorenje sasvim umesno. Ja bih i malo zaoštrio i rekao da će nešto morati i sa penzijama da se uradi, iako sam i sam penzioner, jer će veliki broj zaposlenih ostati ili bez plate ili na minimalcu. Predstoji nam jedan period u kome će dohoci zaposlenih značajno opasti u odnosu na penzije i sa stanovišta društva kao celine, to nije dobar oblik neravnoteže. U krajnjem slučaju, treba postupiti po preporukama Fiskalnog saveta, ali ipak nisam siguran da će to biti dovoljno i da neće morati da se ide i malo drastičnije u kontrolu svih dohodaka uključujući i penzije. Sve zavisi od toga koliko će ovaj virus besneti. Ako on nastavi svoju aktivnost i posle jeseni i zadre u zimu, onda će verovatno morati i nešto drastičnije da se preduzima nego što to predlaže Fisklani savet – kaže za Danas Ljubomir Madžar, profesor emeritus Alfa univerziteta, i dodaje da su preporuke Fiskalnog saveta u ovom trenutku sasvim umesne.
Predsednica Asocijacije slobodnih I nezavisnih sindikata, Ranka Savić ocenjuje da će ekonomija Srbiji biti u znatno gorem stanju na jesen, kada prođe efekat isplaćenih minimalaca.
– Sindikalni poverenici širom Srbije javljaju nam da ih poslodavci već sada pozivaju kako bi im predočili koliko je teška situacija, koliko nema proizvodnje, izvoz je otežan, nema para i ti razgovori su priprema za ono što nam dolazi od jeseni kada mnoge firme više neće moći da funkcionišu. Pre dva dana bio je jedan takav sastanak u Valjevu, u Krušiku, gde su sindikati burno reagovali zbog predloga da dođe do smanjenja regresa, toplog obroka i prevoza, kako bi se sprovele mere štednje. Objašnjeno im je da postoje problemi i sa poslovima koji su ugovoreni i završeni, jer ih naručilac ne preuzima zbog toga što je Srbija među epidemiološki ugroženijim zemljama – kaže Savić.
Ona dodaje da ne može da proceni koliko će iznositi pad BDP-a, ali da je sigurna kako će bez posla ostati daleko veći broj nego što je to Fiskalni savet označio.
Veruje da ćemo već od septembra i oktobra govoriti o armiji od pola miliona nezaposlenih, pri čemu će u te grupe spadati osim onih koji su bili u stalnom radnom odnosu i druge kategorije, poput radnika na određeno, pod ugovorom, na crno, radnika angažovanih u sada ugroženim granama poput turizma, ugostiteljstva ili sezonskih koji sada nisu mogli da odu u neku od zemalja Evropske unije kako bi radom tokom letnjih meseci obezbedili potporu kućnom budžetu.
Fiskalni savet smatra da su pojačana izdvajanja za izgradnju infrastrukture najbolji vid javne potrošnje za oporavak privrede a da je nedopustivo da se budžetske rezerve koriste na donacije poput dogradnje Hrama svetog Save.
Upozorio je i da je u poslednje tri godine država u opremanje vojske i policije izdvojila tri puta više nego zemlje CIE pa bi deo tih sredstava trebalo preusmeriti u komunalnu infrastrukturu, zaštitu životne sredine, prosvetu i zdravstvo.
Pad BDP-a u Srbiji će biti manji nego u zemljama Centralne i Istočne Evrope zbog strukture privrede, a ne boljih ekonomskih politika.
U analizi Fisklani savet upozorava da je nedopustivo povećavati plate u državnim preduzećima među kojima je Elektroprivreda Srbije koja „godinama loše posluje, a gde su plate 80 odsto iznad proseka u privatnom sektoru“. Posebno se, naglašava Savet, ne sme dozvoliti da se eventualno povećanje cene struje iskoristi za rast zarada u EPS-u koje su u proseku oko 100.000 dinara.
(Izvor: Danas)