"Bezbednost u Crnom moru je od suštinskog značaja i za evropsku bezbednost", izjavila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas, dodajući da je ta bezbednost trenutno ugrožena zbog rata koji Kremlj vodi u Ukrajini i hibridnih napada na pomorsku infrastrukturu, preneo je portal Politico.
Strategija je takođe odgovor na "geopolitičke izazove" u svetu u kojem se "zavisnosti pretvaraju u oružje", rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos. Crno more predstavlja most ka Južnom Kavkazu i Centralnoj Aziji i važnu arteriju za trgovinu energentima i hranom, istakla je ona.
Region Crnog mora destabilizovan je ruskom invazijom na Ukrajinu, jer su opsežna upotreba mina i vojne akcije ometale protok robe. Zasebno, zemlje istočne Evrope strahuju od dalja agresija Moskve i izvan teritorije Ukrajine i žele da ojačaju svoje odbrambene kapacitete.
Rumunija i Bugarska su zemlje članice EU koje izlaze na Crno more, a blok će ulagati u modernizaciju regionalne infrastrukture, uključujući luke, železnice i aerodrome, kako bi se omogućio prevoz teške vojne opreme.
"Ovo će pomoći da trupe mogu biti tamo gde su potrebne kada su potrebne", rekla je Kalas.
Prethodno je evropski komesar za saobraćaj Apostolos Cicikostas procenio da će modernizacija transportne infrastrukture širom Evrope za vojne potrebe koštati oko 75 milijardi evra.
EU takođe planira osnivanje Pomorskog bezbednosnog centra za Crno more, koji će služiti kao evropski sistem ranog upozoravanja u tom regionu. Kalas je navela da će ovaj centar doprineti podizanju situacione svesti i pomoći EU u zaštiti kritične infrastrukture. Lokacija centra, model funkcionisanja i troškovi tek treba da budu utvrđeni.
"Još jedna bezbednosna mera biće pojačan nadzor nad stranim vlasništvom nad lukama i drugim ključnim objektima", dodala je Kalas.
U pogledu trgovine, EU planira razvoj novih energetskih koridora, saobraćajnih veza i digitalne infrastrukture u saradnji s regionalnim partnerima, prema rečima Marte Kos. Takođe će ulagati u spremnost obalskih zajednica i morske privrede za suočavanje s ratom izazvanom ekološkom štetom i rizicima koje donose klimatske promene.
"Zemlje širom sveta sada traže saradnju s pouzdanim i predvidivim partnerima, kakav je EU. Takva partnerstva učiniće nas kolektivno bezbednijima i stvoriće poslovne prilike za sve", navela je Marta Kos.
Evropska komisija je istakla Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju, Tursku, Jermeniju i Azerbejdžan kao partnere sa kojima želi da razvije čvršće veze kroz novu strategiju.
Glas Javnosti/ T02S