Predlog zakona senatora Lindzija Grejama da se Rusiji uvedu nove sankcije koje uključuju carine i do 500 odsto, pokrenuo bi u praksi trgovinski rat Sjedinjenih Američkih Država sa ostatkom sveta, ocenjuju američki mediji.
Grejamov zakon nameće carinu od 500 odsto svakoj zemlji koja „svesno prodaje, isporučuje, prenosi ili kupuje naftu, uranijum, prirodni gas, naftne derivate ili petrohemijske proizvode koji potiču iz Ruske Federacije“.
Carina od 500 odsto suštinski bi okončala trgovinu
SAD sa bilo kojom od tih zemalja jer bi sprovođenje zakona značilo uvođenje te carine za skoro sve glavne trgovinske partnere SAD. Zemlje koje
pomažu Ukrajinu bile bi bi
izuzete od nametanja carina od 500 odsto.
Reč je o velikom licemerju jer sa jedne strane imate situaciju da nećete kažnjavati zemlje koje izvoze oružje ili pomažu Ukrajini, iako te iste zemlje, sa druge strane koriste ruske eneregente u proizvodnji tog oružja i svega ostalog čime pomažu Ukrajinu, dodaje Rapaić.
„Dakle, sam po sebi ovakav predlog zakona je licemeran, a kako bi se on formulisao, to je tek posebno pitanje. Same SAD, sa druge strane uvoze brojne energente iz Rusije i onda se postavlja pitanje odakle vam pravo, legitimitet da na taj način sankcionišete ostatak sveta a sami sebe ne biste kažnjavali. Zato što i vi navodno pomažete Rusiju. Treće, postavlja se i pitanje koje se odnosi na međunarodne odnose i institucije. Kao što je pitanje Svetske trgovinske organizacije (STO). Jer ovim se krše osnovna pravila i principi STO. Princip najpovlašćenije nacije i princip nacionalnog tretmana ovim u potpunosti padaju u vodu.“
Rapaić podseća i da su u toku su bilateralni pregovori o carinama između SAD i brojnih država sveta. A donošenje takvog zakon ne samo da bi ugrozio te pregovore, već bi praktično uništilo privredu SAD koja je globalnim lancima tesno povezana sa svetom.
Po rečima samog predlagača, zakon targetira Indiju i Kinu, najveće uvoznike ruskih energenata a sa kojima su bilateralni pregovori u toku, tako da bi mogao biti deo Trampove taktike koji je „dotičnog senatora postavio da odigra jednu ulogu u ovom trenutku“, dodaje Rapaić.
Komentarišući odredbu zakona po kojoj bi od carina od 500 odsto bile izuzete zemlje koje trguju sa Rusijom ali pomažu Ukrajinu, Rapaić kaže da u praksi ta odredba bila neprimenjiva i da bi pre svega morala da zavisi od zakonodavca.
„Takav zakonodavac morao bi da bude izuzetno vešt da napravi jedan zakon koji je fleksibilan. I koji bi morao da prati nešto što se u svakom sekundu menja u svetu. I da to bude zakon koji krši i menja osnovne principe i međunarodne sporazume koje su SAD potpisale. Drugim rečima, zakonodavac bi morao da bude ili jedan pravni virtuoz ili jedan pravni diletant da bi napisao jedan ovakav zakon. A oni koji bi ga usvojili, to bi tek govorilo o njima“, zaključio je Rapaić.
Glas javnosti /S04S