Indeks dolara, koji meri vrednost američkog dolara u odnosu na šest glavnih valuta, pao je prošle nedelje za 1,5 odsto na 97,25 poena, blizu najnižeg nivoa od marta 2022. godine.
Evro je porastao za 1,7 odsto na 1,1720 dolara, blizu najvišeg nivoa od septembra 2021. godine. Američka valuta je takođe oslabila u odnosu na japanski jen, za 1 odsto, a dolar je pao na 144,65 jena.
Dolar je već neko vreme pod pritiskom zbog nejasne, hirovite carinske politike američkog predsednika Donalda Trampa.
Dolar je donekle ojačao tokom izraelsko-iranskog rata jer se tradicionalno smatra sigurnijim utočištem za kapital u neizvesnim vremenima. Ali početkom prošle nedelje, kada su dve zaraćene zemlje postigle sporazum o prekidu vatre, dolar se ponovo našao pod pritiskom.
Tim pre što su se pojačale spekulacije da će američka centralna banka smanjiti kamatne stope oštrije nego što se očekivalo zbog usporavanja ekonomskog rasta. Naime, pošto je američki bruto domaći proizvod (BDP) pao za 0,5 odsto godišnje u prvom kvartalu, neki investitori očekuju tri smanjenja kamatnih stopa Feda ove godine, počev od jula.
Međutim, tržište procenjuje da postoji samo oko 20 odsto šanse da će Fed smanjiti kamatne stope u julu, a mnogo veća šansa da će to učiniti u septembru. Pored toga, postoji mnogo veća šansa da će kamatne stope biti smanjene u dva, a ne tri navrata do kraja godine. Međutim, spekulacije o oštrijem smanjenju kamatnih stopa podstiču i neki zvaničnici Feda koji kažu da povećanje carina nije značajno uticalo na rast inflacije i da stoga postoji prostor za smanjenje kamatnih stopa.
Pored toga, Tramp stalno govori da kamatne stope treba hitno smanjiti, čime vrši pritisak na predsednika Feda Džerouma Pauela, koji, zauzvrat, ponavlja da Fed ne bi trebalo da žuri sa smanjenjem kamatnih stopa, da je u dobroj poziciji da sačeka podatke o tome kako je povećanje carina uticalo na ekonomiju i inflaciju.
Glas javnosti/B06S