Gradi se na sve strane, ali već pri nabavi materijala svima je jasno da će konačni troškovi – bilo da je reč o cesti, kući ili zgradi – biti veći nego prije nekoliko godina.
Branislav Brizar, vlasnik kompanije ING-GRAD, kaže da građevinari materijale uglavnom mogu nabaviti na vrijeme, no problem im predstavlja rast ili zadržavanje cena na visokim nivoima, koje se nakon pandemije i početka rata u Ukrajini nisu vratile na predkrizne godine.
“Imate materijala koji su poskupili 15 pa i do 100 posto“, kazao je Marsel Freidl, član Uprave građevinske kompanije Texo Molior.
Ministar Branko Bačić, potpredsednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, objašnjava da bi rešenje moglo biti ograničavanje cena građevnog materijala.
“Ono što smo videli je da je rast cena cementa u Hrvatskoj visok, kao i rast cena stakla. Videćemo možemo li i u kojoj mjeri povući određene mere kako bismo omogućili ili ograničili taj rast cena koje na kraju doprinose povećanju cena nekretnina u Hrvatskoj”, dodaje.
Uz visoke cene građevinskog materijala taj je sektor suočen s još dva izazova – nedostatkom privatnih investicija i nedostatkom radne snage. U njemu radi 150 000 ljudi, no zbog sve više posla, godišnje nedostaje od osam do devet hiljada radnika. I u takvim uslovima ostvaruju se dobri rezultati.
“Povećanje u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu, od 15 do 30 posto i svim ovim merama stambene politike, infrastrukturnih objekata i stambene izgradnje nastojaće se taj građevinski sektor održati na životu, odnosno da svi ti pokazatelji i u narednom periodu budu onakvi kakvi su bili i do sada”, istakla je Mirjana Čagalj, potpredsednica HGK za graditeljstvo i promet.
Bliža budućnost trebala bi biti u znaku rasta, no u vazduhu visi upozorenje – jer u nekim europskim zemljama već dolazi do stagnacije, što bi se u nekom trenutku moglo dogoditi i u Hrvatskoj.
Glas javnosti/B06S