Žrtve su kontaktirane putem telefona ili interneta, na svom jeziku, od strane „finansijskih savetnika“ koji su nudili investiranje u forex trgovinu i kriptovalute. Obećavani su sigurni i visoki prinosi, ali novac nikada nije ulagao u stvarne poslove – završavao je na računima u inostranstvu, odakle je prebacivan preko mreže fiktivnih firmi.
Iznosi koje su građani gubili kretali su se od nekoliko stotina evra do čitave životne ušteđevine, a zabeleženi su i slučajevi gde su pojedinci izgubili preko milion evra. U internim komunikacijama, zaposleni su ljude koje varaju nazivali pogrdnim imenima, tretirajući ih samo kao izvor zarade, navodi BIRN.
Na vrhu ove piramide nalazili su se izraelski menadžeri. Posebno se ističe par Eliran i Liat Oved, za koje istražitelji navode da su povezani sa više lažnih investicionih platformi i firmi. Njihovi saradnici vodili su kompaniju Olympus Prime, koja je bila centralna tačka mreže u Beogradu.
Pored njih, ime Šaja Doranija, još jednog izraelskog državljanina, pojavljuje se u dokumentima kao ključnog organizatora. Protiv njega je vođen postupak, ali je uspeo da izbegne hapšenje i da se skloni iz Srbije, dok mu je domaća imovina vredna preko milion evra zamrznuta.
Ovedi i njihova mreža povezivani su i sa platformom FXVC, koja je u jednom periodu bila sponzor fudbalskog kluba Lids junajted.
Iako je centar mreže bio u Beogradu, žrtve su dolazile iz gotovo svih krajeva sveta – Evrope, Kanade, Australije. Zaposleni u kol-centrima zarađivali su bonuse i plate daleko iznad proseka, što je privlačilo veliki broj mladih, dok su glavni profiteri bili strani organizatori.
Prema podacima tužilaštva, do sada je u Srbiji optuženo 21 lice, dok istraga obuhvata stotine zaposlenih. Ipak, glavni mozgovi operacije, pre svega izraelski državljani, i dalje su van domašaja pravosuđa.
Istraga je pokazala da je Srbija, zahvaljujući razvijenoj mreži kol-centara i labavoj kontroli, postala jedan od ključnih punktova međunarodnih finansijskih prevara. Nemačko tužilaštvo aktivno sarađuje sa domaćim organima, ali ostaje pitanje koliko će proces protiv osumnjičenih biti efikasan i da li će žrtve ikada uspeti da povrate makar deo izgubljenog novca.
Glas javnosti/BIRN