Vasić je rekao za Tanjug da bi integracija u SEPA sistem značila mnogo za zemlje Zapadnog Balkana, ali i za Srbiju, i dodao da je procena da bi zemlje Zapadnog Balkana kroz ovaj sistem uštedele oko 600 miliona evra, od kojih se oko 50 odsto odnosi na Srbiju.
On je istakao da je prijem u SEPA od velikog značaja za Srbiju zato što bi to omogućilo da se srpska privreda rastereti tog dela troškova, da srpska roba koja se izvozi u EU bude povoljnija i da profitna stopa Srbije na tom izvozu bude značajnija.
Dodao je da bi se ušteda, bzina i efikasnost koju donosi SEPA sistem odnosila posebno na Srbiju, kao jednim od najvećih uvoznika i izvoznika u saradnji sa EU.
Prema njegovim rečima, procena je da su oko 600 miliona evra transakcioni troškovi godišnje po sadašnjem sistemu, što znači da ako bi ušli u SEPA sistem punim kapacitetom, privreda i građani Srbije bi osetili boljitak za oko 350 miliona evra.
Vasić je rekao Tanjugu da je prijem u SEPA sistem jedan od koraka ka punoj finansijskoj integraciji Srbije sa EU.
– SEPA ima tri sistema koja su integrisana, jedan je regularno plaćanje, danas pustite nalog i dobiće taj novac u roku do 24 časa. Imate tzv. instant plaćanje, nešto pandan našem sistemu, što je dobro jer se mi se već 10, 15 godina pripremamo i vežbamo za to, danas pustite novac za malu veću proviziju i neko će dobiti u mili sekundi novac. Imate i kreditno zaduženje – objasnio je on.
Na pitanje koje je sve korake Srbija ispunila u procesu pristupanja SEPA sistemu i šta je usporilo prijem, Vasić je ocenio da iako su tehnički i pravni deo veoma važni, politički deo je taj koji je imao ključni uticaj na to „kada, zašto i zašto ne pre“.
– Dobro je što mi imamo taj sistem u našem unutrašnjem platnom prometu, ovo je samo uključivanje u jedinstven sistem EU što će nama sigurno olakšati. Mi imamo dve zemlje u okruženju na Balkanu koje su primljene u SEPA sistem, ali tehnički to još nije sprovedeno. To su Albanija i Crna Gora – naveo je on.
Glas javnosti/A03S