Nezavisno istraživanje sprovedeno na uzorku od 313 zaposlenih u IT sektoru pokazuje da psihološka sigurnost, kreativnost u kontekstu agilnosti i emocionalna stabilnost imaju daleko veći uticaj na radni učinak nego što se to dosad verovalo.
Za razliku od uobičajenih HR narativa, ovo istraživanje pokazuje da zadovoljstvo poslom ne zavisi dominantno od atmosfere u timu, već od toga koliko se zaposleni identifikuju sa vrednostima firme i da li imaju prostora da autentično izraze sebe.
Istraživanje su sprovele psihološkinja i konsultantkinja Ina Poljak, autorka CCm (Company Care Methodology) metodologije za unapređenje emocionalne stabilnosti i kreativnosti u organizacionoj kulturi i dr Stanislava Popov, psihološkinja i psihoterapeutkinja.
„U vreme kada se mentalno zdravlje svodi na benefite i aplikacije za meditaciju, zaboravljamo da sistem mora da podrži ono što propagira. Ako tražimo kreativnost, moramo stvoriti uslove u kojima ljudi mogu slobodno da misle. Ako tražimo odgovornost, moramo im dati pravo da kažu kako se zaista osećaju“, kaže Ina Poljak.
• Zadovoljstvo poslom dolazi iz vrednosne usklađenosti, a ne iz timske klime. Ljudi žele da rade tamo gde se njihov doprinos vidi i ceni.
• Rodne razlike u percepciji sigurnosti su značajne. Žene češće doživljavaju emocionalnu nesigurnost i komunikacione barijere, što otvara pitanje dublje inkluzije u svakodnevnoj organizacionoj praksi.
• Lideri se ne razlikuju po doživljaju atmosfere, već po emocionalnoj stabilnosti i usklađenosti sa vrednostima. To znači da su ldieri češće oni koji su već uklopljeni u sistem.
Dr Stanislava Popov objašnjava: „U analizi smo očekivale da će timska atmosfera imati veliki uticaj na zadovoljstvo poslom, ali to nije bio slučaj. Najjači prediktor bio je faktor koji smo nazvale Organizaciona usklađenost — što znači da ljudi najviše cene osećaj smisla i podudarnosti sa vrednostima firme. To otvara važna pitanja za menadžere i HR – da li znate šta vaši ljudi stvarno osećaju i za šta ustaju svakog jutra?“.
Drugim rečima, kako dodaju autorke, ljudi su zadovoljni poslom kad se osećaju usklađeno sa kompanijom i kad im se posao zaista sviđa. Nezavisno od toga da li je timska klima podržavajuća ili da li su oni lično emocionalno stabilni i proaktivni. U praksi, žele da se njihov rad vidi i priznaje i da im se sam posao sviđa.
Zato kažu da kompanije koje žele da povećaju zadovoljstvo zaposlenih treba da rade na vrednosnoj usklađenosti, transparentnosti oko svrhe i ciljeva, i isticanju doprinosa pojedinaca. A ne samo na „team building“ aktivnostima.
„HR i menadžment treba da vode računa o tome da vrednosti organizacije nisu samo „posteri na zidu“, već deo svakodnevne prakse. I da se ljudi osećaju vidljivo i usklađeno“, navodi se u istraživanju.
Sve ovo nazivaju „lepkom lojanosti“. Zaposleni ne ostaju (ili ne odlaze) zbog kolega već zato što osećaju smisao u onome što rade. Veruju u misiju organizacije i prepoznaju sopstveni doprinos kao značajan.
„Ako želimo zdrave organizacije, moramo da prestanemo da pitamo: „Da li je sve u redu?”. I da počnemo da pitamo: „Kako se ti zaista osećaš u ovom sistemu i da li u njemu možeš da dišeš?“, navode autorke u zaključku.
Kako navode autorke, većinu uzorka činile u Gen Z i Milenijalci, kako su i očekivale. Najveće grupe bili su oni od 25 do 35 godina i zaposleni od 35 do 45. S druge strane, očekivale su veći udeo muških ispitanika, ali je uzorak bio gotovo izjednačen po polu. Nešto više od tri četvrtine uzorka bili su fakultetski obrazovani radnici u IT sektoru.
Najveći broj radi u oblastima cloud computing-a i infrastrukture, e-commerce, fintech-a, razvoja igrica, informacione bezbednosti. Svoje znanje najvećim delom stekli su kombinacijom školovanja, pohađanja kurseva i samostalnim istraživanjem.
Glas javnosti /F04S