Slede kupci dugoročnih dinarskih hartija od vrednosti kojima se dugovalo 7,23 milijarde, dok je dug poslovnim bankama na ime kredita iznosio 4,18 milijardi.
Na četvrtom mestu liste poverilaca je kineska Eksport-Import banka kojoj se dugovalo 2,87 milijardi evra.
Dugovi stranim vladama na ime kredita iznosili su 2,69 milijardi evra, a Međunarodnom monetarnom fondu 2,31 milijarda.
Kada je reč o valutnoj strukturi duga, učešće javnog duga u stranoj valuti na kraju avgusta je iznosilo 77,3 odsto, pri čemu je učešće duga u evrima bilo 58,4 odsto, u američkim dolarima 12,6 odsto, a u posebnim pravima vučenja (SDR) 6,1 odsto.
Više od petine duga, preciznije 22,7 odsto, bio je dug u dinarima.
Glas javnosti/ T01S