Finansijski stručnjak Vladimir Vasić ističe da je kada je reč o blagom rastu kursa i nestašicama evra u nekim menjačnicama, to prolazna faza, uzrokovana prvenstveno psihološkim faktorima, a ne stvarnim poremećajima na tržištu.
On kaže da građani na ekonomske vesti često reaguju impulsivno, što se pokazalo i u ranijim kriznim trenucima, 2014. i 2015. godine, kao i u vreme pandemije koronavirusa.
"Bombastični naslovi i nedovoljno objašnjenje situacije dovode do paničnih reakcija. Kada ljudi vide red, staju u red, to je klasičan psihološki obrazac", rekao je Vasić.
On kaže da Srbija nikada nije imala veći nivo deviznih rezervi, oko 30 milijardi evra u bruto iznosu, a taj nivo, omogućava Narodnoj banci Srbije da po potrebi interveniše i očuva stabilnost kursa.
"Sve to govori da držimo ekonomiju pod kontrolom na način da je stabilna i da je ovaj efekat prolazni. Evro kao papir mora fizički da stigne u zemlju, a najčešće se nalazi van Srbije. Ta logistika donošenja evra traje par dana i to je jedini razlog privremenog manjka", objašnjava on.
Kao jedan od uzroka uznemirenosti građana Vasić navodi i informacije u vezi sa NIS-om i mogućim sankcijama, ali naglašava da ni ta tema ne predstavlja makroekonomski rizik.
"Srbija nije pod sankcijama i derivati se mogu uvesti sa svetskog tržišta. Čak i ako rafinerija trenutno ne radi punim kapacitetom, snabdevanje nije ugroženo", rekao je Vasić.
Država može, kako je naveo, da reaguje i kroz korekciju akciza.
Iako je u pojedinim menjačnicama prodajni kurs dostigao 118,5 dinara za evro, Vasić smatra da to ne treba tumačiti kao sistemski poremećaj. Poređenja radi, 2015. je kurs u menjačnicama povremeno išao i do 123 dinara.
"Poslednjih deset godina kurs je stabilan u opsegu 117–118. Privremeno povećanje je isključivo posledica nagle tražnje i brzo će se vratiti u normalu", rekao je Vasić.
Prema njegovim rečima, u ovakvim situacijama može se javiti i manji broj menjača koji pokušava da iskoristi paniku na tržištu, zbog čega je važan nadzor Narodne banke Srbije.
"NBS ima sve mehanizme - licenciranje, kontrolu, pa i tzv. ‘mystery shopper’ - da reaguje u slučaju neprihvatljivog podizanja kursa", rekao je Vasić.
Vasić naglašava da stabilnost dinara počiva na više faktora: ekonomiji, stabilnom budžetu, visokom prilivu doznaka iz inostranstva (oko četiri milijarde evra godišnje), izvozu, rastu BDP-a i poverenju u bankarski sistem.
"Ovde se država postarala poslednjih 10-15 godina. Te devizne rezerve su rasle. Mislim da nikada nisu imali tako značajne devizne rezerve. Kad posmatrate neku domaćinsku kuću, onda vi kažete, vidite, ovde imaju rezerve. Ako imamo rezerve, znači sa tim rezervama možemo braniti kurs", rekao je Vasić.
Podsetio je da psihološki efekat raste kada nedostaje blagovremena informacija.
"Nedovoljno komunikacije… ljudi očekuju informacije. Kada nema dovoljno informacija, onda ide ono ‘rekla-kazala’. A ‘rekla-kazala’ nije dobra ni za koga", rekao je Vasić.
Očekuje da će se situacija sa tražnjom evra smiriti u narednih sedam do deset dana, koliko je potrebno za normalizaciju isporuka gotovine.
Istakao je da su banke u Srbiji u dobroj poziciji da odgovore na eventualno veće zahteve za devizama, podsećajući da su tokom prethodnih kriza pritisci bili mnogo intenzivniji.
"Makroekonomska stabilnost Srbije nije ugrožena. Ovo je kratkotrajna reakcija građana na informacioni šum, a ne znak dubljih problema", naveo je Vasić.
"I verujem za par dana, kada se dopremi dovoljna količina evra, da će se ova situacija, znači to je 7-10 dana, samo logistički, smiriti. Znači, makroekonomska stabilnost je tu gde jeste. Dobro stojimo i nema razloga za ovako ponašanje", rekao je Vasić.
Glas javnosti /T02S