Više puta je pisnao o pojmu šrinkflacija, odnosno o smanjivanju gramaže, ali ne i cene proizvoda. Pored ovoga, već duže je aktuelan još jedan trend - skimpflacija.
Reč je o siituaciji u kojoj firme, kao odgovor na veće troškove, smanjuju kvalitet usluge. Odnosno, potrošači dobijaju lošiji kvalitet za istu cenu. Savetovalište za potrošače u Hamburgu prima sve veći broj pritužbi na loš kvalitet proizvoda prenosi Fenix magazin.
Kako navode, tipičan primer je zamena skupog suncekretovog ulja za jeftino palmino ulje. To obično prolazi nezapaženo kod potrošača i vrlo je teško otkriti, posebno kod velikih marki.
Osim toga, jedna firma promenila je recept za svoju punjenu čokoladu. Umesto 45 posto marcipana, čokolada sada sadrži 38%. Firma sada dodaje više vode u svoj namaz, pa je proizvodnja jeftinija.
Ova vest verovatno neće mnogo iznenaditi potrošače prehrambenih i drugih proizvoda u Srbiji, jer godinama mnogi kupci u našoj zemlji se žale da mnogi konditorski, suhomesnati i mlečni proizvodi, pogotovu onih marki koje su decenijama na našem tržištu, nemaju isti ukus kao nekada. Jasno je da se vremenom promenila tehnologija proizvodnje prehrambenih porizvoda, ali sa druge strane promenjen je i sirovinski sastav, odnosno sastojci u mnogim proizvodima. To uočavaju potrošači koji detaljnije čitaju i upoređuju deklaracije. Zato i ne čudi što neke poznate čokolade, keksovi, sokovi, mesne prerađevine ili mlečni namazi nemaju više onaj ukus koji su nekada imali.
Osim ovoga, i pojam šrinkflacija je već duže poznat srpskim potrošačima koji su godinama svedoci toga da cene proizvoda ostaju iste ili čak i rastu, a da gramaža i mililitraža opadaju što se najviše vidi na mlečnim proizvodima, testeninama, slatkišima, kućnoj hemiji i kozmetici.