Privreda nije oduševljena, ali čini se da ovim potezom vlasti pokušavaju da dobiju političke poene za slučaj da budu raspisani izbori, a ujedno i da poguraju ličnu potrošnju da bi poboljšali rast bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) ili ga održe na već smanjenih 3,5 odsto.
Ovo bi moglo da predstavlja problem za Narodnu banku Srbije i inflaciju, ali finim štelovanjem može se i postići rast BDP-a i neznatno viša inflacija.
Najava povećanja plata i penzija u godini revidiranja BDP-a
Nije jasno da li će vlasti odlučiti da raspišu izbore, ali odluka da se povećaju plate i penzije u godini kada je revidiran rast BDP-a na dole, može da znači i da je rast privrede ugroženiji nego što se očekivalo.
"Može da se diže minimalac, ali da se porezi i doprinosi plate iz budžeta, da plati onaj ko je to i zamislio. Mi se radujedmo zbog radnika i ja verujem da su oni to predvideli u budžetu i da će to da ide na teret države. Ne razumem kako neko može na teret poslodavaca da odlučuje o povećanju. Odakle? Gde su gurnuli privatni sektor i gde je on danas", pita se sa dozom ironije privrednik Zoran Drakulić.
On objašnjava da ima puno firmi koje "jedva drže glavu iznad vode", a da povećanje može ukoliko se za isti iznos smanje porezi i doprinosi.
Ovogodišnjim budžetom nije bilo predviđeno ovo uvećanje, jer će kao i svake godine sastanak i dogovori o iznosu minimalne zarade za narednu godinu biti održani tek u septembru.
Šta kaže Zakon?
Po zakonu, Socijalno-ekonomski savet koji odlučuje o minimalcu čine tri osnovne grupacije - predstavnici Vlade, sindikati i poslodavci.
Ukoliko se ne dogovore, onda Vlada sama određuje taj iznos za narednu godinu. Rast minimalne zarade sadrži dva osnovna elementa i zavisi od prognoza za sledeću godinu - rasta BDP-a i inflacije.
Glas javnosti /B03S