Prva i najvidljivija posledica jeste rast cena zlatnog nakita. Zlatare u Srbiji u poslednjih nekoliko meseci koriguju cene gotovo nedeljno, pa su burme, lančići i minđuše sada skuplji i do 30 odsto u odnosu na prošlu godinu. Isto važi i za otkup – gram investicionog zlata trenutno vredi oko 120 evra, što je rekord i za domaće tržište.
Za one koji u fiokama čuvaju stare zlatne komade, ovo je povoljan trenutak za prodaju, ali istovremeno loša vest za one koji planiraju kupovinu, jer prodavci sve teže prate globalne promene cene.
Kako su kamate na dinarsku i evro štednju i dalje niske, mnogi građani razmišljaju da pretvore ušteđevinu u zlato. U poslednjih nekoliko meseci povećana je prodaja investicionih poluga i dukata, naročito manjih od 5 i 10 grama. Banke i ovlašćeni trgovci beleže rast interesovanja, jer građani žele da zaštite vrednost novca od inflacije i kursnih kolebanja.
Za razliku od nekada, ulaganje u zlato više nije rezervisano za bogate – čak i skromne sume od nekoliko stotina evra mogu se uložiti u male poluge, koje se lako prodaju ili čuvaju.
Iako Srbija nije direktno vezana za globalnu cenu zlata, rast njegove vrednosti je signal nesigurnosti na svetskom finansijskom tržištu. To znači da se investitori povlače iz rizičnih valuta, što može uticati i na kurs dinara prema evru.
Ako zlato nastavi da raste, evro bi mogao dodatno da ojača, što bi poskupelo uvoz i podiglo cene robe iz EU – od goriva do elektronike.
Za prosečnog građanina Srbije, rekordna cena zlata znači skuplji nakit, veće otkupne cene i možda sigurniju alternativu štednji, ali ne i direktnu finansijsku korist.
Zlato je postalo barometar globalne nesigurnosti, a kada ono raste, to obično znači da se svet nalazi u periodu ekonomske neizvesnosti. Drugim rečima — što je zlato skuplje, to je svima manje sigurno.
Glas Javnosti/ T02S