Hrana je poskupela za 10,3 odsto, a najveći rast cena zabeležen je u kategoriji salata – 12,5 odsto i gotovih jela – 11,4 odsto. Veće cene beleže i variva – 10,7 i hleb – 10 odsto.
U ugostiteljskim objektima skuplji su i kolači za 9,5 odsto, kao i topla i hladna predjela, čije su cene skočile za 9,2 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine. Alkoholna pića beleže rast cena od 11,8 odsto, a bezalkoholna 11,4 odsto. Cene prenoćišta na republičkom nivou neznatno su porasle za 1,6 odsto.
U razgovoru za Biznis.rs agroekonomski analitičar Žarko Galetin ističe da u Srbiji danas vlada apsurdna situacija da su u strukturi jednog obroka salate vrednovane skoro isto kao i meso, čija cena stagnira.
“Međutim, ugostiteljske usluge neće reagovati, recimo na pad cena mesa u prodavnicama, jer drže neki standard i nivo. Sa druge strane, kada neki drugi input poskupi – kao što su salate – one će imati svoj refleks i cene u ovim kategorijama će ići gore”, navodi Galetin.
Naš sagovornik ukazuje da smo ove godine imali jednu prilično lošu ekonomsku godinu što se tiče voćarstva i povrtarstva, pa su i proizvodi koji čine jedan salatni obrok prilično skupi.
S druge strane, Galetin kaže da sve više ugostiteljskih objekata u svojoj ponudi ima salate jer su one danas prepoznate i kao deo zdrave, dijetalne i makrobiotske ishrane.
“Sve je veća tražnja i ponuda salata na menijima restorana i one su postale pretežne u strukturi njihovog asortimana, tako da nije izneneđujuće što su cene otišle gore. Naročito u kontekstu godine koja nije bila naklonjena proizvodnji povrtarskih useva”, ističe naš sagovornik.
Dodaje da će ovi proizvodi u restoranima postajati sve skuplji kako sezona odmiče.
“Mi smo sada u periodu kada pristižu svi ti sezonski proizvodi poput salata i povrća, ali verujem da će oni vrlo brzo, kada dostignu neki svoj pik i kako vreme bude odmicalo, da budu sve skuplji na tržištu. Tim pre što je tražnja za salatama postala trend i što se potrošačke navike restoranskih gostiju sve više pomeraju prema zdravoj ishrani, pa tako danas imamo specijalizovane restorane koji u svojoj ponudi imaju samo obrok salate”, navodi Žarko Galetin.
Komentarišući poskupljenje gotovih jela u strukturi cena ugostiteljskih usluga, on kaže da ova jela, koliko god bila zdrava ili nezdrava u kulturi ishrane, postaju sve prisutnija zbog većeg broja radnih sati i manjka vremena za pripremu hrane kod kuće.
“To naročito važi za potrošače koji nemaju finansijske mogućnosti i kapacitete da se svakog dana i sa celim porodicama hrane u restoranima, već se na neki način opredeljuju za gotovu hranu. Do pre 10-15 godina ona nije bila prepoznata u strukturi ishrane našeg stanovništva kao neka bitna ponuda na trpezi. Danas je mnogo prisutnija”, zaključuje Galetin.
Glas javnosti /B08S