Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je ruskoj delegaciji da naša država otkupi deo ruskog vlasništva u "Naftnoj industriji Srbije" (NIS), a kada se situacija na međunarodnom planu normalizuje da im sve bude vraćeno. Međutim, Moskva nije previše sklona takvom rešenju, nezvanično saznaju "Večernje novosti".
Ovo je navodno bio jedan od predloga srpske strane na sastanku Vučića sa predsednikom Upravnog odbora "Gaspromnjefta" Aleksandrom Djukovom i zamenikom ministra energetike Ruske Federacije Pavelom Sorokinom u ponedeljak, a u vezi sa daljim funkcionisanjem NIS-a, koji od 9. oktobra radi pod američkim sankcijama.
Kako navode izvori "Novosti", Rusiji je, navodno, prihvatljivije rešenje da svoj deo proda nekoj trećoj strani, a moguće je navodno da to budu i Amerikanci. Poslednjih dana se u javnosti spekulisalo da je nedavno prepakivanje vlasničke strukture u NIS urađeno upravo sa tom namerom.
Akcionarsko društvo "Intelidžens" iz Sankt Peterburga, ćerka firma "Gasprom grupe", preuzelo je polovinom septembra od "Gasproma" 11,3 odsto akcija NIS. Pojedini analitičari su ukazivali da je to upravo deo koji Rusi nameravaju da prodaju.
Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković ocenjuje da rešenje za NIS mora da bude takvo da zadovolji Vašington, i da ne ponizi Moskvu. On ukazuje da bi jedna od opcija mogla da bude i da Rusi ostanu vlasnici, a da Srbija preuzme upravljanje rafinerijom. Navodi primer Nemačke, koja je 2022. godine u ruskoj naftnoj kompaniji "Rosnjeft" preuzela menadžment, a vlasništvo je ostalo rusko i verovatno će im biti vraćeno kada se situacija normalizuje.
"Moskva se nije bunila, a 20 odsto nafte koja se sada isporučuje na nemačko tržište stiže pod etiketom kazahstanske, ali je zapravo ruska. To je jasno kada se uporede količine koje Kazahstan doprema Nemačkoj i koje kupuje od Rusije", kazao je Zdravković za "Novosti".
Zdravković ukazuje, takođe, na mogućnost da Srbija otkupi od Rusa njihov deo i da oni mogu da ga po istoj ceni povrate u vlasništvo kada se steknu uslovi, ali, sudeći prema saznanjima "Novosti" ta opcija je manje prihvatljiva Moskvi.
Svakako, najlošija situacija bi bila da se ne postigne nikakav dogovor, i da se ovako stanje nastavi. To bi značilo da će rafinerija prerađivati naftu dok ima rezervi, a nakon toga će prestati da radi. Kako Zdravković ističe, najjeftinije i najekonomičnije je da imate sirovu naftu i da je prerađujete.
"Ukoliko bi rafinerija prestala da radi, uvozili bismo naftne derivate iz Mađarske, Austrije, okolnih zemalja. Ovo nisu devedesete i ovo nisu sankcije UN, Srbija nije hermetički zatvorena. Tržište bi se snabdevalo derivatima iz uvoza, ali to bi dugoročno imalo negativan ekonomski uticaj. Bio bi to udar na budžet zbog prihoda koje NIS obezbeđuje, a to je od 10 do 12 odsto, i učestvuje četiri do šest procenata u BDP-u. Derivati iz uvoza bi bili skuplji i doveli bi do rasta inflacije i pada privredne aktivnosti. Tu je i pitanje oko 14.000 zaposlenih u NIS-u", istakao je Zdravković.
Na odluke Srbije o NIS-u, utiče i gasni aranžman sa Rusijom, koji će biti produžen samo do Nove godine, a Beograd od maja čeka zaključenje dugoročnog ugovora. I Zdravković, kao i većina stručnjaka, odbacuje mogućnost nacionalizacije NIS. I vrh države je saopštio da to neće raditi.
"Ukoliko bismo mi nacionalizovali kompaniju, oni bi nam presekli dotok gasa, a to ne bismo mogli da nadomestimo. Jedna Nemačka ne može da zameni ruski gas, a kamoli Srbija. Gas se ne kupuje u dragstoru, on mora da se obezbedi, a nema ga dovoljno na tržištu. A, i kada bi bio dostupan nema alternativnih gasovoda kojima bi mogle da nam stignu potrebne količine", objasnio je Zdravković.
On je istakao i da su nerealne priče da bi Srbija mogla da izgradi rafineriju. Da bi se sve pripremilo za gradnju, kako navodi, bilo bi potrebno pet godina.
Inače, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da situacija oko Naftne industrije Srbije "nije laka", kao i da su ruski predstavnici razumeli poziciju Beograda i izrazio nadu da će i delovati u tom pravcu.
On je na konferenciji za novinare sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen rekao da Srbija ne razgovara sa potencijalnim kupcima, pošto nije vlasnik NIS-a i u tom smislu napomenuo da "nismo komunisti".
Glas javnosti /R02S