U skladu s energetskim propisima Evropske unije i novi srpski Zakon o energetici uveo je kategoriju „aktivni kupac". To znači da preduzeća i domaćinstva koja sama proizvode struju mogu je prodavati na tržištu bez posrednika.
„Praktično aktivni kupac je krajnji kupac ili grupa krajnjih kupaca, koji proizvode električnu energiju i koji mogu da je skladište, koji mogu da je prodaju. Taj krajnji kupac ne mora da je koristi samo za svoje potrebe, može da trguje“, kaže Iva Đinđić Ćosić, članica UO Udruženja za pravo energetike Srbije.
Ta mogućnost trgovine u Evropskoj uniji je sve popularnija za "energetske zajednice" koje formiraju, recimo, stanari neke stambene zgrade i zajednički na krov postave solarne panele, a viškom struje snabdevaju vrtić, školu ili pekaru u okruženju.
„Sama trgovina električnom energijom više aktivnih kupaca ili grupe aktivnih kupaca, znači – ja proizvodim, a višak dajem nekom drugom, komšiji recimo. Kada meni treba, on meni daje. To je nešto što nije povezano sa snabdevačem već se odvija između te grupe i to je još u povoju“, kaže Željko Marković, stručnjak za energetiku „Savez energetičara".
U Ministarstvu energetike kažu da pripremaju uredbe koje će definisati administrativne i tehničke uslove priključenja na mrežu kako bi „aktivni kupac" što pre zaživeo u praksi.
Evropska unija je status „aktivnog kupca" u energetske direktive uvela još 2019. godine, ali članice različito napreduju u tom segmentu.
„Domaćinstva, kupci, proizvođači čine manje od pet posto domaćinstva u većini zemlja Evropske unije. Samo u Belgiji, Holandiji, taj procenat je oko 25 posto. U Nemačkoj, Poljskoj i na Malti je između pet i deset posto“, kaže Branislava Lepotić Kovačević, predsednica Udruženja za pravo energetike Srbije.
U Srbiji već ima 5.320 domaćinstava i preduzetnika – takozvanih prozjumera – koji sami na svojim krovovima kuća i preduzeća proizvode struju iz solarnih panela.
Glas javnosti /S04S