Narodna banka Srbije se odlučila da nastavi meru o ograničavanju kamatnih stopa na kredite, kreditne kartice i prekoračenje na dozvoljeni minus kroz Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji bi trebalo da se usvoji do kraja godine.
Razlog za to je još uvek varljiva ekonomska situacija u svetu, na koju mi ne možemo da utičemo, ali ono na šta možemo - to je da u takvoj globalnoj neizvesnosti nađemo način da zaštitimo svakog čoveka u Srbiji od previsokih bankarskih nameta. Zato smo predložili ovaj zakon, kojim se stvara okvir za racionalno ponašanje svih učesnika na tržištu. Ovakva mera nije nepoznata u svetu, a podržana je i direktivom EU o zabrani prekomerne naplate kamatnih stopa, ali i iskustvima NBS, koja je, sprovođenjem Strategije za rešavanje problematičnih kredita, svela njihov nivo sa nekadašnjih gotovo 25 na 2,7%, rekla je u intervjuu NIN-u Jorgovanka Tabaković, guvernerka NBS.
Kako je rekla, ni jedna odluka nikada nije savršena niti po meri svih, ali "odgovornost NBS jeste da odredi granice kako bismo osigurali održivost finansijskog sistema."
- Samo još da dodam da smo mi maksimiranje te kamate vezali za tržišnu, tako da se ne može reći da je reč o administrativnoj meri. Govorimo o racionalnom ponašanju svih učesnika na tržištu - kazala je ona.
Na pitanje o pristupanje Srbije sistemu SEPA, Tabaković je odgovorila da bi, prema poslednjim saznanjima, naš zahtev trebalo da se sagleda u decembru.
Kada je reč o eventualnom smanjenju referentne kamatne stope do kraja godine, Tabaković je ukazala da su u NBS verovali da do kraja godine može da se ide sa sniženjem za 0,25%.
- Međutim, u čitavom svetu ponovo imamo rast inflacije na međugodišnjem i mesečnom nivou, a bazna inflacija ostaje uporno na visokim nivoima, što upućuje na opreznost - istakla je guvernerka.
Upitana o tome da li je kurs dinara realno stabilan ili namerno nizak, odnosno drži li se on veštački kako bi se lakše došlo do obećanja vlasti o prosečnoj plati od 930 EUR ili 1.400 EUR u 2027. godini, Tabaković je kazala da je istina suprotna.
- Poslednjih osam godina poslujemo u ambijentu pritisaka ka jačanju dinara, kao rezultat naše poboljšane ekonomije, rasta priliva deviza po osnovu investicija, izvoza, ulaganja u dinarske obveznice i dugih faktora. To je uslovilo da od 2017. do sada u deviznim intervencijama neto kupimo 11,5 mlrd EUR. Time ne dozvoljavamo da dinar previše ojača, a ne da ga NBS održava previše jakim. I još jedan ekskluzivni podatak, nivo stranih direktnih investicija je 4,23 mlrd EUR, a ja očekujem da do kraja godine bude na nivou od prošle godine - kazala je ona dodajući da su prošle godine kupljene rekordne 3,94 mlrd EUR da dinar ne bi previše ojačao, a da su do sada u 2024. kupljene još 2,4 mlrd EUR.