Kako će izgledati takozvano "vojvođansko P", odnosno projekat povezivanja Bačke, Banata i Beograda brzom saobraćajnicom? Tender za taj projekat nije raspisala država, već privatna kineska kompanija Šandong. Srpski propisi o javnim nabavkama zaobiđeni su zahvaljujući rupi u zakonu, koja to omogućava ukoliko je po sredi međudržavni ugovor. Ili, kako tumači profesor saobraćaja, kupovina politike novcem građana.
"Do sada se pokazalo da su tako ugovoreni projekti za 30-40 odsto skuplji nego da se išlo preko otvorenog postupka javne nabavke. Svi mi to plaćamo, i sada bih ja voleo da neko napravi kalkulaciju koliko košta ta politika. Ovde je reč o politici, ne o struci. Ovo veze nema sa ekonomijom i građevinarstvom", smatra profesor Građevinskog fakulteta u penziji Aleksandar Cvetanović.
U ministarstvu saobraćaja kažu da su otvoreni za kritike, ali da konačna cena izgradnje autoputa nije poznata. Iako se procenjuje na oko 600 miliona evra, jasno je, kažu, da na konačni ceh utiču brojni faktori.
"Uvek može da se napravi analiza koliko košta jedinična cena linijskog objekta, i to zavisi od projekta do projekta, konkretne situacije na samom terenu, da li će se pojaviti neka ograničenja. Ali to su vrlo složeni projekti koji, kada se konačno realizuju, možemo da pravimo neku analizu", rekao je pomoćnik ministra saobraćaja Đorđe Milić.
Stručnjaci se pitaju i da li je pravljena analiza opravdanosti takve investicije, budući da pomenutu deonicu dnevno koristi između četiri i osam hiljada vozača, a da je minimum koji se smatra opravdanim za izgradnju autoputa iznosi 15.000. Nadležni kažu, gradimo za budućnost i ekonomski razvoj zapostavljenog Banata.
"Sa tog stanovišta očekujemo pozitivne trendove, i važno je shvatiti to da mi ne planiramo u odnosu na sadašnje stanje, već radimo projekcije i prognoze saobraćaja u odnosu na pretpostavljeno buduće stanje razvoja", naveo je Milić.
Sve kompanije koje u Srbiji rade na osnovu međunarodnih ugovora trude se da što manje angažuju domaće firme, a da one koje i dobiju posao, što manje plate, poručuje profesor Cvetanović. Kako kaže, zbog takve razvojne politike trpe srpske građevinske firme - nekadašnji giganti, primorani su da jedu mrvice sa stola, dok strane kompanije uz državni blagoslov kupe kajmak.
"Šta ćemo mi u Srbiji raditi? Sastavljati žicu sa žicom i biti podizvođač podizvođača. Ove naše firme koje dobiju te poslove, one su na granici rentabiliteta, čak i gubitka", rekao je Cvetanović.
Poseban problem mogla bi da predstavlja trasa planiranog autoputa, koja delom preseca parcele nekadašnjeg PKB-a, koji je država pre dve godine prodala arapskoj Al-Dahri. U tom slučaju, država će morati da po tržišnoj ceni otkupi zemljište koje je prodala ispod realne cene.
Video možete pogledati na izvornom sajtu:
rs.n1info.com/
3 min
17 min