Studentima treba omogućiti da razumeju značaj njihovog angažmana i da kroz lični primer i podršku, oni postanu odgovorni i svesni svoje uloge u društvu, kaže u intervjuu prof. Filip Cvetković, doktor ekonomskih nauka, jedan od retkih profesora u Beogradu koji je stekao zvanje i diplomiranog umetnika.
Ne tako davno smo zakoračili u 2025. godinu, a ekonomija se primetno menja iz dana u dan. Kako biste ocenili te promene i njihov ishod?
U 2025. godini, Republika Srbija se suočava sa inflacijom koja je iznad ciljanog nivoa. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u januaru 2025. godine, cene proizvoda i usluga lične potrošnje povećane su za 0,6% u odnosu na decembar 2024. godine. Godišnja inflacija, merena indeksom potrošačkih cena, iznosila je 4,3% u decembru 2024. godine, što je iznad ciljane stope inflacije od 3,5% za 2025. godinu. Veliki rast cena u Srbiji u 2025. godini rezultat je više faktora: povećani troškovi energenata, poremećaji u lancima snabdevanja i povećana potražnja. Promene u monetarnoj politici Ekonomske promene u 2025. godini su značajne, ali u velikoj meri zavise od regiona i specifičnih aspekata koji se razmatraju. Srbija se i dalje suočava sa izazovima vezanim za inflaciju. Visoke cene energenata i druge promene na globalnim tržištima koje utiču na životni standard. Rast cena osnovnih životnih namirnica i energije stavlja veliki pritisak na budžete domaćinstava. Srbija i dalje radi na usklađivanju sa standardima Evropske unije, što podrazumeva reforme u različitim sektorima, kao što su pravni sistem, privreda, ali i zaštita životne sredine. Najveći problem i dalje ostaje odliv mozgova. Mnogi mladi i obrazovani ljudi traže neke od životnih mogućnosti u inostranstvu, što predstavlja dugoročni izazov za Srbiju kada je u pitanju zadržavanje talenata i obezbeđivanje radne snage u budućnosti.
Put koji se odvija ka Evropskoj Uniji obećava lepšu budućnost, ali šta biste tom putu dodali? Ističete rad u prosveti, kažete da rad sa studentima oplemenjuje i obavezuje. Studentski glas je važan, ali i njihovo vreme, zar ne?
Put Srbije ka pristupanju Evropskoj Uniji je dug i složen proces koji se sastoji od više faza i uslova koje zemlja mora da ispuni. Ovaj proces podrazumeva usaglašavanje sa standardima i pravilima Evropske unije, kao i detaljnu analizu i reforme u različitim oblastima. Srbija je zvanično podnela zahtev za članstvo u Evropskoj uniji 2009. godine. Status kandidata dobila je 2012. godine, a u 2014. započela je pregovore o pristupanju. Proces pregovora obuhvata 35 poglavlja, koja se odnose na različite oblasti. Srbija je obavezna da sprovede reforme u oblasti pravde, vladavine prava, borbe protiv korupcije, obrazovanja, ekonomije, ali i u drugim sektorima kako bi ispunila kriterijume za pristupanje. Ove reforme mogu biti veoma zahtevne i često podrazumevaju dugoročnu posvećenost i političku volju. Iako je put Srbije ka članstvu obećavajući, on je i dalje izazovan. Ima dosta pitanja koja treba rešiti, posebno u kontekstu regionalnih odnosa, ali takođe i unutrašnjih političkih i ekonomskih reformi. Članstvo u EU bi omogućilo Srbiji veći ekonomski rast, stabilnost i političku integraciju sa ostalim evropskim državama. Izvesno vreme kako sam u radnom odnosu na Fakultetu primenjenih nauka, osećam kako rad sa studentima ima snažan efekat – on ne samo da oplemenjuje, već i obavezuje. Studentski glas je veoma važan, jer predstavlja energiju i budućnost, ali isto tako, važno je da znamo da i njihovo vreme mora biti u potpunosti uvaženo. Osim što se od njih mnogo traži, kao profesori treba da obezbedimo da iskoriste svoje vreme na najbolji način, čineći ih svesnim njihovih obaveza i odgovornosti u odnosu na svoje obrazovanje i budućnost. U ovom kontekstu, uloga profesora nije samo pružanje znanja, već i pomoć u oblikovanju kritičkog razmišljanja i etičkog pristupa životu i radu. Studentima treba omogućiti da razumeju značaj njihovog angažmana i da kroz lični primer i podršku, oni postanu odgovorni i svesni svoje uloge u društvu.
Ostvareni ste i kao uspešan umetnik na srpskoj i međunarodnoj javnoj sceni. Verujemo da pripremate još jedan značajan projekat u domenu promocije domaće kulture...
Hvala vam na priznanju i na podršci. Kao neko ko se bavi prosvetom, ekonomskim pitanjima i umetnošću uvek sam težio da svoje stvaralačke impulse usmerim ka razumevanju i istraživanju naših korena, ali i prema umetničkim izrazima koji su univerzalni i koji prelaze granice nacionalnih okvira. Kultura je živa materija koja se ne može posmatrati kao nešto statično — ona je uvek u procesu, u stalnoj evoluciji, i kao takva nam omogućava da se izrazimo na nove i dublje načine. Trenutno radim na novom projektu koji će, verujem, biti važan doprinos srpskoj kulturi, jer će umetnost ponovo biti mesto gde se susreću tradicija i savremene tendencije. Koristim različite medije i pristupe kako bih istraživao naše istorijske i duhovne teme, ali i kako bih osvetlio savremene izazove sa kojima se susrećemo. Važno mi je da kroz ovaj rad ponudim novu perspektivu koja će inspirisati buduće generacije i koja će doprineti razumenju kulturnog nasleđa, ali i njegovoj dinamičnoj transformaciji. Moj cilj je da kroz ovu umetnost postavim pitanja koja su od suštinske važnosti za našu kulturnu i društvenu stvarnost, ali i da ponudim odgovore koji će biti duboko ukorenjeni u našu istoriju, ali istovremeno i u otvorenost prema svetu koji nas okružuje.
Prof. Filip Cvetković svojevremeno se usavršavao u oblasti novinarstva pri Udruženju novinara Srbije, ali i u okviru projekata za mlade Narodne Skuštine Republike Srbije. Godinama je sarađivao sa Narodnim pozorištem lutaka u Nišu, Pedagoškim Muzejem u Beogradu i međunarodnim magazinima ekonomije i umetnosti. Održao je brojne samostalne izložbe u Beogradu, Skoplju, Trebinju, Banja Luci, Ohridu, Gračanici na Kosovu i Metohiji, Budimpešti... Odlukom medija dobio je priznanje „Beogradski pobednik“ za doprinos kulturi i umetnosti. Na Festivalu antičke drame u Velesu nagrađen je specijalnim priznanjem kao i priznanjem Srpske Pravoslavne Crkve i Eparhije Budimske za očuvanje srpske tradicije. Dr Filip Cvetković je uzoran predstavnik mladih ljudi koji neprestano radi na promociji obrazovanja i kulture u Srbiji.
N. Radanović
(Mišljenja i stavovi u kategoriji LIČNI STAV nisu nužno stavovi redakcije GLAS JAVNOSTI)