Tri decenije od egzodusa srpskog naroda iz bivše Republike Srpske Krajine u hrvatskoj zločinačkoj akciji "Oluja" biće obeležene u Banjaluci, Novom Gradu i na Petrovačkoj cesti od 2. do 7. avgusta, najavljeno je iz Dokumentacio-informacionog centra "Veritas".
Prema programu, u nedelju, 3. avgusta, kod Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci u 19.00 časova biće otvorena izložba "Da se ne zaboravi - 30 godina od egzodusa iz Republike Srpske Krajine - "Oluja još traje".
Na Novom groblju u Banjaluci će u ponedeljak, 4. avgusta, u 9.00 biti položeni venci na grob Bore Martinovića, a u 10.00 časova na Perduvovom groblju biće položeni venci na spomenik poginulim Dalmatincima na Dinari, objavljeno je na stranici "Veritasa".
U Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci u 11.00 časova biće služen parstos za sve postradale u operaciji "Oluja", a u 12.00 časova u Kući Milanovića biće održana tribina "Dani tuge i sećanja" i promocija novih "Veritasovih" izdanja.
U Hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Novom Gradu u sredu, 6. avgusta, u 10.00 časova biće služen parstos za stradale u "Oluji", a u 10.45 časova krenuće povorka od hrama do reke Une do mosta koji je bio spas za više od 100.000 proteranih Krajišnika.
Na tom mestu će biti zapaljene sveće i u reku Unu spušten venac.
Kod spomen-krsta u Svodni kod Novog Grada, gde je hrvatska avijacija gađala izbegličku kolonu, isti dan će u 12.00 časova biće služen pomen i položeni venci.
Na Petrovačkoj cesti će u četvrtak, 7. avgusta, u 11.00 časova biti služen parastos i položeni venci na spomen-krst, u 12.00 časova je predviđena poseta spomen-sobi u Driniću, a u 12.30 časova prijem kod načelnika opštine.
Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske i policije, kao i jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije.Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" proterano je više od 220.000 Srba, a na evidenciji su imena 1.893 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i posle nje, od kojih je 1.236 civila ili 65 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svetski eksperti za tu oblast tvrde da je operacija imala sve karakteristike genocida.
Glas javnosti /R04S