Advokat Nenad Tasić u intervjuu za Nova.rs ukazuje da aktuelna vlast, na sve načine, pokušava da preuzme kontrolu nad postupcima koji bi, ukoliko se iz JTOK-a prebace u drugo tužilaštvo, "nestali kao u Bermudskom trouglu".
Kakva je situacija u srpskom pravosuđu trenutno? Svedočimo sukobu unutar tužilaštva, a čini se da to najviše utiče na najbitnije istrage u zemlji – Generalštab i Nadstrešnica.
„Baš ove istrage predstavljaju izvor tog velikog sukoba, jer vlast pokušava da prenese zakonitu nadležnost sa Tužilaštva za organizovani kriminal na Više javno tužilaštvo u Beogradu, koje je, ne samo partijsko, nego, rekao bih, lično tužilaštvo predsednika Republike. „Generalštab“ i „Nadstrešnica“ bi doživele sudbinu predmeta „Banjska“, odnosno predmeti bi nestali kao u Bermudskom trouglu“.
Specijalno tužilaštvo nedavno se oglasilo sa tvrdnjom da trpi pritiske zbog rada na pomenutim predmetima. Da li i kako to Tužilaštvo može da se odupre pritiscima?
„To je individualna stvar, da li neko može da podnese pritisak ili da radi pod pritiskom. Oni koji to ne mogu, mogu da se bave nekom drugom profesijom, npr. autorskim pravima ili patentima. Tu nema pritisaka“.
Pominje se da bi moglo doći do privođenje više ministara u Vladi zbog slučaja Generalštab. Ako se uzme o obzir trenutna situacija u pravosuđu, koliko je moguće da do toga dođe?
„To je moguće samo ukoliko ne dođu dobrovoljno. To smo već videli u slučaju ministra Nikole Selakovića, koji nije došao na zakazano saslušanje, pa je, kad je tužilaštvo izdalo naredbu za dovođenje, brže-bolje išao sam da se javi, jer bi ga u suprotnom policija dovela. Imajući taj slučaj u vidu, ne verujem da će doći do privođenja, jer će ljudi doći po pozivu“.
Ko bi sve morao da bude obuhvaćen istragom za Generalštab, ako isključivo gledamo lanac odgovornosti u institucijama?
„Istraga uopšte ne mora da bude vezana za lanac odgovornosti, već za radnje koje imaju obeležje krivičnog dela. Krivica je konkretna stvar. Ponekad je pogrešno širiti lanac odgovornosti i obuhvatati veliki broj okrivljenih zbog radnje koju je učinio jedan okrivljeni. Da sada ne objašnjavam teoriju adekvatne uzročnosti, ali ovde je bitno ko je doneo odluku koja ima obeležje krivičnog dela i ko je sproveo tu odluku. Ne treba u startu razvodnjavati koncentraciju dokaza, bolje je ići na manji broj okrivljenih, jer se optužnica uvek može proširiti, i subjektivno i objektivno. Ali to spada u tužilački zanat i ne bih se u to mešao“.
U više navrata mogli smo da čujemo da je policija odbila da postupa po nalozima JTOK-a u slučaju Generalštab. Da li je otkazivanja poslušnosti JTOK-u vid pritiska izvršne vlasti na pravosuđe i koliko to onemogućiva i ograničava rad JTOK-a?
„Da. Već sam o tome pričao. Odbijanje policije da postupa po nalozima tužilaštva znači da vlast neće da toleriše predmete koji se protiv nje vode. Vlast neće dati svoje ministre da im se sudi, pa će na sve načine pokušati da potčini JTOK ili da ga ugasi, jer im samo od njih preti opasnost“.
Da li bi osnivanje tužilačke policije doprinelo jačanju treće grane vlasti i doprinelo jačanju nezavisnosti?
„Doprinelo bi, ali nezavisnost tužilaštva nije ni proklamovana, jer vlast nije htela da ima nezavisno tužilaštvo. Tužilaštvo će biti nezavisno samo onda kada vlast bude to htela. Naše tužilaštvo je predviđeno da procesuira samo one koji nisu na vlasti, a to nije dobro“.
Koja je namera Uglješe Mrdića koji najavljuje novi set pravosudnih zakona, a koji je izazvao nezadovoljstvo među stručnom javnosti?
„Kolega Mrdić nije relevantan ni kao pravnik ni kao političar. On je jedan opasan klovn kome se smeju i jedna i druga i treća strana. On mi više liči na Simu Spasića sa doktoratom“.