Ajnhorn je od 2020. godine radio na imidžu Vučića, ciljajući pre svega zapadnu publiku, posebno Demokratsku stranku u SAD. Prema procurelom dokumentu iz afere „Katargejt“, njegova kampanja uključivala je:
Gostovanja Vučića u popularnim svetskim podkastima.
Angažovanje poznatih autora za pisanje pohvalnih tekstova o Vučiću.
Postavljanje bilborda u zapadnim prestonicama s porukama poput: „Hamilton je lep, ali Srbija je najbrže rastuća ekonomija na Balkanu“ (Brodvej, Njujork) ili „Lep dan u Parizu, usput, Srbija je prošle godine otvorila 50 startupa“ (Pariz).
Produkciju mini-serije o srpskoj istoriji s Vučićem kao naratorom.
Cilj kampanje bio je prikazati Vučića kao mirotvorca i Srbiju kao „rastuću globalnu silu“. „Srbija sija kroz svog predsednika“, pisao je Ajnhorn u kolumni za Jerusalem Post 2023.
Ajnhorn nije bio samo propagandista. Istraga pokazuje da je iskoristio svoje veze s Vučićem i crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem kako bi organizovao sastanke za tranzit srpske municije preko Crne Gore ka Izraelu. Vrednost izvoza naoružanja iz Srbije u Izrael porasla je s 1,4 miliona evra 2023. na 42,3 miliona evra 2024, uprkos optužbama za ratne zločine u Gazi.
U Izraelu je Ajnhorn osumnjičen u aferi „Katargejt“, gde se tereti da je, uz podršku Katara, promovisao ovu zemlju u izraelskim medijima. Takođe je pod istragom zbog curenja tajnih vojnih dokumenata i zastrašivanja svedoka u slučaju povezanom s premijerom Netanjahuom. Trenutno je nedostupan izraelskim vlastima, a u Beogradu je registrovao firmu na istoj adresi gde je sedište Instituta Zorana Koraća, Vučićevog savetnika s jakim vezama u Izraelu.
Zoran Korać, direktor Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope (IPESE), ključna je figura u povezivanju Ajnhorna i Vučića. Korać, poznat po bliskim odnosima s Izraelom, savetovao je brojne balkanske lidere, uključujući Vučića i Spajića. On tvrdi da Ajnhorn volontira u IPESE-u i da nema poslovnih veza s njegovom firmom.
Vučić ima dugu istoriju saradnje s izraelskim propagandistima, poput Asafa Eisena (2004) i Arona Šaviva (2017). Ajnhornova kampanja samo je nastavak tog trenda, s fokusom na približavanje Zapadu i jačanje Vučićevog imidža u Srbiji i inostranstvu.
„Ironično, dok Vučić svuda vidi strane zavere, sve više se oslanja na strance za zaštitu od političkih pritisaka u Srbiji“, kaže politikolog Vujo Ilić.
Glas javnosti/binr.rs