Mur je, za RTS, povodom izjave ministra spoljnih poslova Srbije Marka Đurića u Moskvi da Beograda želi da da svoj doprinos rešenju u Ukrajini i da može biti domaćin razgovora, kazao da su stavovi srpskih vlasti od predsednika do ministara u vezi sa ratom u Ukrajini bili veoma jasni.
„Veoma cenim rad Marka Đurića, koji je uspešan ministar spoljnih poslova, i koji je bio sjajan ambasador u Vašingtonu, a koji odlično poznaje SAD i Rusku Federaciju. Stavovi srpskih vlasti od predsednika do ministara u vezi sa Ukrajinom su oduvek bili veoma jasni. Nema sumnje da Srbija ima bliske odnose sa Moskvom, a poseta Đurića je još jedan dokaz. Ali istovremeno ima dobre, otvorene i praktične odnose i sa Kijevom. Srbija poštuje suverenitet Ukrajine, kao što to čini i Kijev kada je reč o Srbiji. Srbija ne osporava pravo Ukrajini da se brani. U celom tom kontekstu Srbija ima praktičnu ulogu. Zato bi Srbija mogla biti domaćin razgovora o Ukrajini, u nekoj drugoj fazi, kao što je sada to Rijad“, objasnio je on.
Mur je ocenio da današnji razgovori u Rijadu predstavljaju prvu priliku nove američke administracije da se sastanu na visokom nivpu sa kolegama iz Rusije.
Podsetio je da je Donald Tramp, u vreme kada je Džozef Bajden govorio da će rat u Ukrajini trajati još dugo, govorio da se mora brzo naći rešenje za okončanje tog sukoba.
To će, dodaje, biti predmet razgovora u Rijadu, ali će na stolu biti i više tema između Vašingtona i Moskve.
Mur je kazao da je veoma bitno što američku delegaciju čine ljudi iz Bele kuće i državni sekretar Marko Rubio.
„To je dokaz da, za razliku od prethodne administracije, postoji visok nivo saradnje Stejt departmenta i Bele kuće, i da će govoriti jednim glasom“, podvukao je on.
Mur je naglasio da razgovori u Rijadu neće doneti završetak rata u Ukrajini, jer je to tek prva faza razgovora Vašingtona i Moskve.
Takođe, podvukao je da neće biti mira između Rusije i Ukrajine, bez uključenja Kijeva i evropskih partnera u proces nalaženja rešenja.
„Svi Ukrajinci mogu biti sigurni da niko neće odlučivati o sudbini Ukrajine bez Ukrajine“, naglasio je Mur dodajući da će se do mora doći samo uz kompromise.
Istovremeno je ukazao da u EU nema konsenzusa po pitanju Ukrajine.
„Niko nije garantovao da će Ukrajina postati članica EU. Takođe za ulazak u Nato Ukrajina bi morala ispuniti mnoge uslove. Pitanje teritorijalnog integriteta je veoma bitno za Nato, koja je organizacija koja donosi odluku konsenzusom, koge nema u vezi članstva Kijeva. Sumnjdam da će to pitanje biti potpuno rešeno u bliskoj budućnosti“, rekao je Mur.
Što se jučerašnjeg sastanka u Paritu tiče kaže da je bioa važan i da je potrebno još takvih razgovora kako bi Unija postigla konsenzus.
Mur je dodao da je problem što EU ne govori jednim glasom, pa je komplikovano ko može da predstavlja Uniju u diplomatskim naporima za pronaleženje rešenja.
„Mnogo zavisi od napretka razgovora u Rijadu, ali i posle toga. Ako bude bilo previše negativnih reakcija iz Evrope to može otežati pronalaženje rešenja. Optimista sam da će nakon prvog sastanka put ka miru biti jasniji i uspešniji“, istakao je on.
Upitan za govor potpredsednika SAD Vensa na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, naglasio je da je nova administracija direktna i da je činjenica da je izneo poruku koju Amerika iznosi više od decenije.
„I Barak Obama je rekao da Evropa mora da više ulaže u svoju odbranu. Zato poruka Vensa ne može biti iznenađenje“, objasnio je Mur.
Izrazio je uverenje da se SAD neće povući iz Evrope, podsetivši na prisustvo američke vojske u Nemačkoj i drugim zemljama.
„To što se vodi politika Amerika na prvom mestu ne znači da će SAD biti same“, zaključio je Mur.
Glas Javnosti/ K04S