Srpski susedi i nekadašnji državni saborci zvanično su najnapredniji kandidat za pridruživanje Evropskoj uniji, stoji u najnovijem izveštaju Evropske komisije. Iako su potojale određene prepreke, koje je psiatvila Francuska, predsednik Crne Gore Jakov Milatović tvrdi da su otklonjene i da će zemlja do kraja ove godine zatvoriti pet poglavlja.
„Tokom prethodna dva dana imao sam prijateljsku i konstruktivnu razmenu sa Emanuelom Makronom, nakon koje će Crna Gora na narednoj Međuvladinoj konferenciji zatvoriti svih pet poglavlja“, objavio je predsednik Crne Gore Jakov Milatović na svom X nalogu.
Kako stvari trenutno stoje, Crnogorci pregovore mogu da zatvore do kraja 2026. i uđu u Uniju oko 2028. godine, stoji u samom izveštaju EK, uz uslov da se hitno reše neki ključni izazovi u pravosuđu, korupcija i izborne reforme, uz snažnu podršku EU i naglasak na zaslugama u procesu.
Poglavlja koja bi trebalo da budu zatvorena 2025. godine su 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), crnogorski zvaničnici tvrde da će zemlje članice ipak dati zeleno svetlo i za njega.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić odgovorio je nedavno na komentar Aleksandra Vučića, da Zapadni Balkan treba zajedno da uđe u EU
„Saglasan sam da bi čitavom Zapadnom Balkanu EU trebalo da bude finalna odrednica.
Međutim, mi ćemo vas tamo čekati već od 2028. godine i navijamo da istinski požurite i ubrzate ostale kandidate iz okruženja“, napisao je Milojko Spajić.
Zatvaranjem ovih pet poglavlja, Crna Gora bi u narednu godinu, ušla sa ukupno 12 zatvorenih poglavlja. Tokom 2026. trebalo bi potom da se zatvori više od 20 poglavlja, kako bi se stekli uslovi da zemlja pristupi Uniji do kraja 2028. godine.
Srbija je, sa druge strane, 2025. godinu provela bez ikakvih pomeranja na putu ka evropskim integracijama. Zapravo, ne samo 2025, već poslednjih četiri godine. U celokupnom procesu je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su samo dva privremeno zatvorena – nauka i obrazovanje.
Evropska komisija je ocenila da su vlasti u Srbiji „nastavile da proglašavaju članstvo u EU svojim strateškim ciljem, ali je stvarni tempo sprovođenja reformi značajno usporen“. U izvešraju EU stoji da „Srbija treba da sprovede kredibilne reforme u svim oblastima“, a posebno na polju usklađivanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, misleći na sankcije koje zemlja nije uvela Rusiji.
Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi (uz Tursku i Belorusiju) koja se nije priključila sankcijama Evropske unije protiv Ruske Federacije, nakon što je Kremlj napao Ukrajinu 2022. godine.
.Glas javnosti/V06S