Glas Javnosti

Mlaka podrška protestima, bez oštrije kritike vlasti: U Evropskom parlamentu održana rasprava o političkoj krizi u Srbiji

Politika
Autor: Glas javnosti

Na plenarnom zasedanju Evropskog parlamenta počela (EP) je rasprava o političkoj krizi u Srbiji, u kojoj učestvuje oko 30 poslanika iz svih ključnih političkih grupacija.

Rasprava je trajala sat vremena, počela je u 18 časova, ali usvajanje rezolucije nije predviđeno na ovom zasedanju. Predsedavajući je pre same rasprave pozdravio srpsku delegaciju koja prisustvuje sednici.

Poslanicima se prvo, u ime Poljske koja predsedava Savetu EU, obratiti ministar za pitanja EU Adam Šlapka i poručio da EU prati proteste studenata i drugih društvenih sfera koji se trenutno odvijaju u Srbiji, napominjući da se Srbija trenutno nalazi u statusu kandidata za članstvo u EU.


On je rekao da je u okviru pristupnog procesa Srbija sprovela reforme u sferi vladavina prava, ljudskih prava i sloboda, demokratije ističući da je sloboda okupljanja takođe jedno od neotuđivih prava. Napomenuo je da na sve akcije koje se suprotstavkljaju navedenim vrednostima kao i slučajevi nasilja nad demonstratima treba brzo i prikladno reagovati.

– Evropska komisija nastaviće pomno da prati situaciju u Srbiji – zaključio je Šlapka, napominjući da Poljska snažno podržava politku proširenja u smeru zapadnog Balkana.

U ime Evropske komisije, obratila se komesarka za proširenje Marta Kos i poručila da Komisija s pažnjom posmatra razvoj političke situacije u Srbiji. Učešće građana, odgovornost, transparentnost, kako je objasnila, ključne su komponente demokratskog društva, ističući da je u svom otvoroenom pismu jasno poručila da su ovo i prinsipi na kojima počiva i sama Unija te da se i od zemalja-kandidata očekuje da ih poštuju.


– Ovo podrazumeva i slobodu okupljanja koja se treba sprovoditi u miru i u skladu sa zakanom. Nasilje ne sme biti tolerisano i očekujemo od srpskih policijskih snaga da nastave da obezbeđuju proteste – poručila je komesarka.

Kos je dodala da je EU partner Srbiji na evropskom putu, ali da proces pristupanja Uniji podrazumeva utemeljenje evroskih principa kako kroz zakonodavstvo tako i u praksi.

Upravo put ka Evropskoj uniji predstavlja odgovor na probleme koji se nalaze u srži zahteva demonstranata, rekla je. Komesarka je dodala da upravo neke od reformi koje je EU pretpostavila kao uslov za priključenje predstavljaju borba protiv korupcije, nezavisno sudtvo, odgovornost institucija i zahtev za njihovo transparentno delovanje, sloboda medija i medijski pluralizam kao i normalizacija izbornih uslova.

Komesarka je poručila da proces pristupanja treba posmatrati kao acionalni projekat koji zahteva anagažman svih političkih i društvenih sfera i da to treba da bude prioritrt. Obraćajući se članovima prlamenta, podsetila je da se EK regularno bavi monitoringom i analizom situacije u Srbiji i da će sa tim i nastaviti uz komunikaciju sa svim političkim i društvenim subjektima iz Srbije kako bi osigurala reforme i pružila podršku Srbiji na evropskom putu.

Hrvatski poslanik Davor Ivo Štir iz Evropske narodne partije (EPP) izrazio je saučešće porodicama nastradalih u novembarskoj tragediji. On je, takođe, napravio kratak osvrt na razvoj situacije od pada nadstrešnice do danas izstičući zahteve demonstranata.

Masovni protesti predvođeni studentima najveći su od pada Miloševića , a važno je napomenuti da studenti imaju puno pravo na demonstracije, poručio je Štir dodajući da je u pitanju osnovno demokratsko pravo.

S druge strane, ističe da je u ovom slučaju vlast dužna da povrati poverenje građana u institucije i da je to ključno za ostvarivanje atmosfere u kojoj se može uspostaviti dijalog između svih relevantnih aktera.

On je zaključio da iako Srbija kao suverena zemlja ima pravo da bira svoj put, poručujući da , međutim, svaka zemlja koja teži demokratskim principima može računati i na podršku Evropskog parlamenta.

Izvestilac za Srbiju Tonino Picula iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S6D) poručio je da je tragedija u Novom sadu pokrenula studentske proteste koji su prerasli u građanski pokret. On je objansio da su stanje vladavine prava, nepoštovanjae demokratskih standarda i netransparentno vršenje vlasti glavni uzroci političke krize u Srbiji kojoj trenutno svedočimo.

– Ovo je politička kriza i politička kriza zahteva političko rešenje. Ovo ne može biti samo izbacivanje građana Evropske unije i optuživanje njih za mešanje. Ukoliko ima promena, uvek moraju da se obave u skladu sa principima OEBS-a. Izveštaj komisije pokazuje probleme, ali ima evropskih lidera koji su tu da pohvale napredak. Moramo da uradimo nešto za demokratske institucije i pravdu, jer Evropska unija nije samo tržište – poručio je Picula.

Mađarska poslanica Anamarija Viček iz grupe Patriote za Evropu poručila je da je stabilnost zemlje koja se nalazi u statusu kandidata od najvećeg interesa za Evropsku Uniju, te da je zato važno fokusirati se na aktulena dešavanja u Srbiji.

Osvrćući se na sled događaja od pada nadstrešnice do danas, ona je napomomenula da se uprkos činjenici da su neki političari prihvatili svoj deo odgovornosti i dali ostavke na funkcije, demonstracije se nastavljaju i sve više grupa u njima učestvuje, da su obrazovne institucije su Srbiji zatvorile vrata i da ljudi ne idu na posao.

– Ima ljudi koji pate zbog toga. To su đaci i studenti i oni imaju pravo na obrazovanje. Jer je njihovo pravo na obrazovanje sada ugroženo jer ne mogu da idu u školu za to vreme. Teško je objektivno govoriti o situaciji jer naravno ljudi imaju pravo na demonstracije, ali moramo da obezbedimo da politička debata se ne održava na ulicama već u parlamentu – rekla je Vuček.

Podsećamo, rasprava je na dnevni red uvrštena na zahtev socijalista, liberala i zelenih, uz podršku Evropske narodne partije (EPP) Čiji je SNS pridruženi član. Tokom debate, poslanici EP analiziraće situaciju u Srbiji od pada nadstrešnice u Novom Sadu, koja je izazvala studentske proteste i blokade.

Uprkos činjenici da je premijer Srbije Miloš Vučević podneo ostavku, tenzije se ne smiruju, a Evropska komisija oglasila se po pitanju protesta i pozvala na istragu napada na demonstrante. Najveće političke grupe u EP osudile su nasilje nad demonstrantima i podržale zahteve studenata, dok je EPP naglasila da građani imaju pravo na proteste, ali da Srbiji treba dijalog, a ne radikalizacija.

Glas javnosti/D01S

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR