"Strašno je da ova vlast donosi nezakonite zakone da bi ozakonila bezakonje, i to opravdava time da je to u javnom interesu, a nije, u interesu je nekoliko pojedinaca" - tako za N1 urednik Radara Milan Ćulibrk komentariše "leks specijalis" o Generalštabu. Novinarka Nataša Latković kaže da se, prema ugovoru, država Srbija obavezala da u roku od dve godine omogući firmi Džereda Kušnera izgradnju kompleksa, a ukoliko se to ne desi, platiće odštetu do 50 miliona evra. "I to će platiti građani Srbije, naravno", dodala je.
Nedeljnik Radar objavio je na naslovnoj strani novog broja da je, imajući uvid u ugovor između Vlade Srbije i kompanije zeta američkog predsednika Donalda Trampa o Generalštabu, otkrio da će većinski udeo od 77,5 odsto u zajedničkoj kompaniji imati Kušnerova firma, pa će joj pripasti i lavovski deo dobiti, da će Srbija sama srušiti sve objekte, ceo kompleks ustupiti besplatno na 99 godina, uz mogućnost da se kasnije zakup pretvori u vlasništvo, a da će, ako država do maja 2026. neku od obaveza ne ispuni, američki partner moći da raskine ugovor i naplati milionsku odštetu. O tom ugovoru pisao je i Forbes Srbija.
"U pitanju je nekoliko ugovora - investicioni ugovor, ugovor o zakupu zemljišta, ugovor o prenosu vlasništva, ugovor članova društva i ugovor o osnivanju zajedničke kompanije, ali mislim da je suština u investicionom ugovoru, tu je najveći deo", kaže Nataša Latković.
Prema njenim rečima, najspornije je što se ruši kulturno dobro u centru grada.
"To je zgrada srušena u NATO bombardovanju, gde su neki ljudi izginuli... Ali, mnogo toga je sporno, od još jednog besplatnog ustupanja zemljišta svih građana, pozivanja na sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), to je jako problematično, oni će osnovati neku firmu u UEA ali samo zato da bi mogli da se pozovu na taj sporazum, samo da bi besplatno ustupili zemljište firmi zeta Donalda Trampa", kazala je Latković.
Na pitanje da li je zapravo onako kako kaže predsednik Srbije - da nije u pitanju prodaja zemljišta, nego "davanje u zakup na 99 godina", Ćulibrk kaže:
"Ono što smo mi videli i šta je nama predsednik objašnjavao je slika i prilika ove vlasti. On je izgovorio da su oni prethodni, "žuti lopovi", prodali Maršalat za 15 miliona evra, a ova vlast ništa neće prodati, ona će dati u zakup, ali zakup bez naknade, znači - pokloniće. Onog momenta kada oni naprave neku zgradu, hotel, stambene zgrade, a dobili su od države četiri hektara zemlje, a sama ta zemlja vredi 150 miliona evra, to postaje ono što je suština - pravo zakupa pretvarate u pravo vlasništva, to omogućuje zakonom na predlog ministra Vesića, koji je pod optužnicom".
Latković napominje da je američka firma od starta htela da se zaštiti sa svih strana, pa zbog toga i naknadni amandman o skidanju oznake kulturnog dobra pre rušenja Generalštaba.
"Ako pogledamo leks specijalis možda će nam neke stvari biti jasnije i zašto se pojavio taj amandman pred izglasavanje zakona. U prvoj verziji zakona imali smo da će se rušiti taj objekat. Ali moj utisak je da to nije bilo zadovoljavajuće za Kušnerovu firmu pa su morali da ubace taj amandman da će skinuti prvo zaštitu kulturnog dobra i sve ostalo. Sve se radilo da to odgovara Kušnerovoj firmi da bi se oni maksimalno zaštitili od krivičnog gonjenja", ocenila je Latković.
"Generalštab = korupcija"
Srbija je takođe morala da da garancije da nema ni kršenja Zakona o korupciji.
"Da, da nema kršenja tog zakona... Ja mislim da je Siniša Mali povezano lice, protiv njega su vođene istrage, on je dao novac u humanitarne svrhe da ne bi bio krivično gonjen. Ja lično kad pomislim na Generalštab, ja pomislim na korupciju", rekla je Latković.
Kako je rekla, za razliku od Srbije, Kušnerova firma se jako dobro zaštitila i ozbiljno je pristupila projektu.
"Ja ne znam zašto naša država to radi, osim da bi zadobila naklonost predsednika SAD", komentariše Latković.
Milan Ćulibrk dodaje da je "sramota koliko je leks specijalis mimo javnog interesa".
"To sa nacionalnim interesima nema nikakve veze, to ima veze sa interesima nekoliko ljudi - predsednika, ministra finansija i još par njih. Pa premijer Đuro Macut nije hteo da predloži taj leks specijalis u ime Vlade Srbije, nego su morali da love 110 poslanika SNS-a, pa su oni formalni predlagači, ne shvatajući šta su uradili, jer će ova zemlja imati veliku štetu", ocenio je Ćulibrk.
A sramota je, kaže, i što se država Srbija obavezala da "sruši Generalštab i raščisti teren" za američkog investitora.
"Srbija mora stranom investitoru da očisti livadu za gradnju. Mi smo čuli da ispod zemlje u Generalštabu ima svašta, to sve mora da se sanira, ako bude bilo potrebno, to ne može da kosta bez nekoliko desetina miliona evra. Platićemo mi sve živo, a zašto, ne znam... U uverenju da će možda Amerikanci skinuti sankcije NIS-u... sve pogrešno", izjavio je Ćulibrk.
Rušenje bez "kompletnih idiota"
O tome da li to čišćenje terena podseća na ono u Savamali, za Beograd na vodi, Ćulibrk kaže:
"Da, samo ovde neće biti kompletnih idiota, da ruše noću, nego će i predsednik moći da dođe i sedne na bager i ruši, jer je - donet zakon. A zapravo je on problematičan iz više aspekata. Cela stvar miriše na korupciju sa 100 kilometara, već je viđeno. Pa pogledajte Emirate, nije slučajno što je sa njima ponovo".
Ćulibrk podseća da je "Vučić zaboravio da kaže i da je poklonio 200 hektara zemlje za Beograd na vodi, a da planira još 300 hektara".
Dodao je da predsednik Srbije sada pokušava da u slučaju Generalštaba pažnju skrene na muzej koji će biti otvoren u sklopu kompleksa, ali taj muzej će činiti jedan posto prostora.
"Imaćemo 3.000 m2 muzeja, a ukupna kvadratura prostora je 280.000 m2. Najveći deo prostora su luksuzni stanovi i hotelski prostor od 8.000 kvadrata. U tom renderu se vidi da će hotel biti na mestu Kasarne 7. puka, ali bi to možda mogla da bude samo recepcija, a da će sobe biti u tim ogromnim kulama, na prostoru Generalštaba", pojašnjava Nataša Latković.
I nema nikakvog konkursa.
"Mi smo bili svedoci tog leksa specijalisa, ali je scenario napisan pre godinu i po dana. Ovo sad je bilo ostvarivanje onih prethodnih uslova. U ovom leks specijalisu su uvršteni svi elementi na koje se Srbija obavezala tajno, iza leđa, pre godinu i po. To je dokaz koliko ova vlast sve radi ispod žita. Treća stvar je namera Siniše Malog i Ričarda Grenela da u Emiratima osnuju zajedničku firmu, pa im je malo Tužilaštvo za organizovani kriminal poremetilo planove, to je sad malo odloženo", dodao je Ćulibrk.
On kaže da je Amerikancima stalo da sve bude po zakonu.
"Nije svejedno kada Njujork tajms napiše da je neka korupcija tamo. I zato su striktno tražili da sve bude zakonito. Ali, problem je što ova vlast donosi nezakonite zakone da bi ozakonila bezakonje. I to je strašno", naglasio je Ćulibrk.
Ono što je poražavajuće, kaže, je i što vlast pokušava da stvori privid da će Srbija imati neke koristi od tog Kušnerovog projekta.
"A neće. Muzej će zauzimati jedan posto u kompleksu, a oni svu pažnju skreću na taj muzej i hotel. Šta će biti sa luksuznim stanovima - taj novac će uzeti investitor... Ovo je sve takva praonica para da ja nemam reči! Sve su projekti navodno u javnom interesu i od državnog značaja, a nisu", prokomentarisao je Ćulibrk.
Latković je izdvojila i podatak o odšteti koju ćemo plaćati ako se projekat ne realizuje.
"Ukoliko Srbija u roku od dve godine ne ispuni osnovne preduslove, rušenje objekata, pribavljanje saglasnosti komisija raznih, da onda strateški partner, firma zeta Donalda Trampa može da raskine ugovor i da dobije odštetu za to. Samo za tih 13 preduslova, platićemo troškove raskida ugovora plus milion evra odštete, ali ukupna potraživanja strateškog partnera prema državi Srbiji ne mogu da idu iznad 50 miliona evra. To je znači maksimalna odšteta koju može da dobije firma Kušnera. I to ćemo platiti mi, građani", navela je Latković.
Gls javnosti/N01S