Nedavni razgovori predsednika Rusije Vladimira Putina i predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Kremlju označili su važnu etapu u razvoju rusko-srpskih odnosa, rekao je predsednik Komiteta za kontrolu Državne dume Oleg Morozov.
U intervjuu za beogradsku Politiku, Morozov je istakao da je Moskva u potpunosti cenila činjenicu da je Vučić 9. maja ne samo došao u Rusiju, već i dao simboličnu izjavu na Crvenom trgu.
"To je bio njegov fundamentalni politički i moralni izazov krugovima stare evrobirokratije koja sebi dozvoljava grubi diktat u odnosu na lidere suverenih država, koji pokušava po svaku cenu da održi zemlje Evrope u jedinstvenom antiruskom frontu. Neće uspeti", ocenio je Morozov.
Naveo je da Vučić, kao i slovački i mađarski premijeri Robert Fico i Viktor Orban odbacuju diktat "briselskog politbiroa" koji, kako je ocenio, u svojoj besciljnosti ide dalje od sovjetskih modela ističući da se trojica lidera oslanjaju na podršku miliona svojih birača u ovom nezavisnom, istinski proevropskom kursu.
"Gotovo sve evropske zemlje imaju stranke i političare sa sličnim stavovima. To znači da će se politički pejzaž Evrope uskoro toliko promeniti da će stavovi Vučića, Fica i Orbana postati stav većine zemalja", uveren je Morozov.
Govoreći o nastavku pregovora Rusije i Ukrajine u Istanbulu, kao i telefonskom razgovor između predsednika Rusije Vladimira Putina i predsednika SAD Donalda Trampa, Morozov je rekao da su to povezani i izuzetno pozitivni događaji i da su podstakli aktivnu potragu za načinima mirnog, diplomatskog rešenja ukrajinske krize. Naglasivši da je put do mira prilično dug, kao najvažniji rezultat razgovora ove dvojice predsednika navodi to što je Tramp konačno zauzeo uravnoteženi stav u rešavanju ukrajinske krize i da nije iskazao antiruski stav.
"Ne vrši pritisak na Moskvu u korist Kijeva, odbio je da koristi nove instrumente sankcija i time ostavio otvoren put za diplomatsko rešenje. Tramp ne želi da Bajdenov rat pretvori u svoj rat. On želi brzi kraj i spreman je da pomogne u tome", smatra Morozov.
Naglasio je da su ključni faktori za postizanje mira u Ukrajini potpuno jasni – to je otklanjanje korenitih uzroka tragičnog sukoba, odnosno da nema daljeg širenja NATO-a na istok i neutralni, vanblokovski status Ukrajine.
"To znači, posebno, da ne bi trebalo da Ukrajina ima vojni potencijal koji bi mogao da predstavlja pretnju Rusiji. I ne bi trebalo da postoji neonacistička ideologija ni u kulturi, ni u politici. Vratiti sva prava kanonske crkve. Zaustavite diskriminaciju Rusa, ruskog jezika i kanonske pravoslavne crkve. Pa, i priznati pravo Rusije na najmanje pet istorijskih teritorija koje su postale njen deo", istakao je Morozov i dodao da, ako se ti uslovi prihvate, između Rusije i Ukrajine biće mir vekovima, a Rusija će biti garant bezbednosti Ukrajine.
Na pitanje kako vidi simboliku ovogodišnjeg slavlja Dana pobede u kontekstu sve izraženijih težnji ka multipolarnom svetu, Morozov je naveo da je većina čovečanstva spremna za početak izgradnje novog svetskog poretka u Evropi stvaranjem sistema bezbednosti sličnog "novoj Jalti".
"Ali pošto glavnim zemljama Evrope i dalje vladaju stare elite, one vise kao teg na nogama čovečanstva. Dokle god se ovo nastavlja, dokle god ne dođe do promene elita u Evropi, ne vidim novu Jaltu u praktičnom smislu", naveo je Morozov.
Dodao je da je osamdeseta godišnjica pobede u ratu protiv Hitlerovog nacizma, pokazala stvarni odnos snaga i preferencija u savremenom čovečanstvu, istakavši da je Moskva okupila zemlje koje rastu, jačaju i kreću se uzlaznom putanjom. Za one koji su se ujedinili u Moskvi ovog maja, dodaje, rezultati Drugog svetskog rata se ne mogu revidirati, a nacizam, poražen u tom ratu, ne podleže nikakvoj "rehabilitaciji", ni u jednoj verziji, ni pod kojim izgovorom.
"Ova platforma ostaje nepokolebljiva. I bilo nam je veoma važno da na Crvenom trgu vidimo dva hrabra lidera evropskih zemalja – premijera Fica i predsednika Vučića. Takve činjenice ostaju u istoriji i u sećanju naroda čitavu jednu epohu", istakao je Morozov.
Glas javnosti / R02S