Оn je potvrdio da ima račun, ali tvrdi da novac koji se nalazio tamo nije povezan sa postupkom koji se vodi protiv njega.
Bivši direktor predstavništva domaće firme „Centroprojekt“ u Moskvi, otvorio je račun u švajcarskoj banci 1998. godine, pokazuju podaci procurili iz švajcarske banke "Credit Suisse" u okviru međunarodnog projekta "Švajcarske tajne".
On je na računu, 2015. godine imao više od dva miliona švajcarskih franaka (oko 1,9 miliona evra).
Pihler je potvrdio da je račun u Švajcarskoj otvorio 1998. godine i da je u pitanju investicioni račun – koji se koristi za ulaganja.
To je investicioni račun gde sam novac koji sam stekao ulagao u hartije od vrednosti, u akcije pojedinih firmi, dividende, u valutu, u zlato, ono što mi je broker iz banke predlagao, a ja pristajao. Taj račun nije onaj račun: sad pozovete i kažete – naplatite mi struju sa tog računa. Ja nemam ni karticu u toj banci, niti sam je ikada dobijao - dodao je.
Pihler kaže da je godinama radio u Rusiji i da je deo tog novca prebacivao u Švajcarsku.
- Sa tog računa (u Rusiji) sam prebacivao pare na račun u Švajcarskoj, uz rigoroznu kontrolu (…) Odakle pare, ko je uplatio, kako je uplatio, da li su na te pare plaćeni porezi, dva poreza su u pitanju, koji iznos plaćen u porezima - tvrdi Pihler koji je pokazao i dokumentaciju koju su izdale ruske institucije, a koja pokazuje da je novac koji je zarađivao oporezivan, piše KRIK.
Iako je kao državljanin Srbije trebalo da zatraži odobrenje od Narodne banke Srbije za račun u inostranstvu, on ipak to nije uradio - kako nam je saopšteno iz ove institucije, što je novinarima i Pihler potvrdio.
- Nisam račun prijavio, iz svog neznanja ili ne znam… nije ni bitno. U skladu sa važećim zakonom, za to sam spreman da podnesem određene konsekvence. Ali, koliko je meni poznato to su isključivo administrativne konsekvence koje se kreću od 100-150 hiljada - objasnio je Pihler.
U vreme kada je na računu u Švajcarskoj bilo najviše novca, Pihler i petoro njegovih kolega iz „Centroprojekta“ osumnjičeni su da su oštetili državni budžet za više od 6 miliona dinara (oko 50 hiljada evra). Ovo su uradili, tvrdi tužilaštvo, tako što su novac koji je trebalo da bude uplaćen državnom „Centroprojektu AIK“ za poslove koje je izvodio u Rusiji usmeravali na račun privatne firme istog naziva – „Centroprojekt“. Tužilaštvo je u više navrata podiglo optužnicu u ovom slučaju, ali ona do danas nije potvrđena.
Pihler kaže da nije izvršio nikakve zloupotrebe i da je novac legalno zarađivao – kao direktor predstavništva "Centroprojekta", ali i kroz privatne poslove.
- To je jednostavna stvar koja meni kao čoveku smeta. Priča je prosta - mene optužuju da sam ukrao novac, odakle ti pare? I sad ja treba da dokažem da moj novac nisam ukrao - kaže on.
Dodaje i da ne očekuje da će se postupak završiti u njegovu korist, već da će zastariti, što nije dobro.
- To ostavlja rep. Ja bih više voleo da se optužnica podigne i da ja na sudu sve ovo što sam i vama ispričao i pokazao, to i dokažem i da budem oslobođen. Ovako vam ostaje rep, neko drugi je pogrešio zbog zastare - ističe Pihler.
Policija je 2010. godine uhapsila dvojicu Pihlerovih saradnika, a protiv ostalih su, među kojima je bio i Dragutin Pihler, podnete krivične prijave. Ni 12 godina kasnije, u ovom slučaju još nema ni potvrđene optužnice. Više javno tužilaštvo u više navrata je podizalo optužnice, ali ih je sud vraćao na doradu.
Takođe, Viši sud u Beogradu se u više navrata proglašavao nenadležnim i pokušavao da predmet prebaci na Posebno odeljenje za organizovani kriminal, ali je apelacija vraćala njemu na postupanje.
Osim sporosti, slučaj karakteriše još jedna stvar – deo dokaza iz sudskog predmeta, više hiljada strana dokumenata, je misteriozno nestao. Advokati „Centroprojekta“ podneli su krivičnu prijavu protiv istražnih sudija, veštaka i advokata iz postupka, ali je ona odbačena i do danas nije utvđeno kako i zašto su dokazi nestali.Predmet je potom obnovljen 2016. godine, a slučaj je nastavio da šeta od tužilaštva do suda.
Pihler je osim posla u državnom „Centroprojektu“ godinama imao privatnu firmu „Arhstroj-P“ u Moskvi, gde je, kako kaže, živeo i radio duže od 20 godina. U Srbiji je bio suvlasnik inženjerske firme "Trioprojekt" do 2013. godine, ima i udeo u vlasništvu privatne firme "Centroprojekt doo". Trenutno je prema podacima iz poslovnog registra, direktor kiparske kompanije "Praviteks inženjering", iako je, kako je objasnio novinarima tu firmu napustio i prodao nakon što nije uspeo da napravi poslove preko nje.
Kako je rekao u intervjuu za KRIK, tek odnedavno opet živi u Srbiji, a godinama je živeo i radio u Rusiji.
"Credit Suisse" nije odgovorila na pitanja novinara o konkretnim računima ili klijentima. Banka je saopštila da 2posluje u skladu sa svim globalnim i lokalnim zakonima i propisima".