To što je nedavno nemački ambasador u Prištini Jorn Rode Visoke Dečane nazvao "kosovskim manastirom", za diplomatu Milovana Božinovića malo je verovatno da je reč o gafu, već je, ukazuje, pre formulacija koja je dobro promišljena i u skladu je sa politikom koju Nemačka vodi poslednjih godina.
Božinović navodi da je, uostalom, zadatak ambasadora da ni slučajno ne pravi takve greške, da ne izaziva svojim formulacijama zabune koje su očekivane i koje se onda nekom od takmaca u jednom spornom slučaju, kao što je čitava kosovska priča, sigurno neće dopasti.
"To nije slučajno, ne samo zato što je teško zamisliti gaf, nego zato što je to deo jedne politike koja se vodi poslednjih godina. Takva formulacija nije slučajna", kaže Božinović koji je bio ambasador Srbije u Berlinu.
Ukazuje da, s jedne strane, imamo pokušaj albanskih vlasti na Kosovu da iskonstruišu neku svoju istoriju Kosova koja će ih onda legitimisati u aspiraciji da imaju svoju državu.
"S druge strane imamo zapadne države, i Nemačka tu nažalost prednjači, koje ih u tome snažno podržavaju. Ne možete biti ubedljivi u nastojanjima da budete samostalna država ako nemate i neku prošlost koja će sve to da objasni i da učini logičnim. Onda se do istine uopšte ne drži, a sve te tvrdnje koje nisu od juče, već je to nekoliko decenija tako, idu u pravcu da se istina potpuno zloupotrebljava. Ništa od toga nije potkrepila ozbiljna nauka, koju albanski pseudonaučnici i publicisti više i ne žele da konsultuju. Međutim, to onda nailazi na pozitivan odjek kod onih koji insistiraju iz svojih geostrateških razloga da Kosovo zaista i postane punopravna država, priznata od drugih", navodi sagovornik.
Dodaje da je nemačka spoljna politika u poslednjih nekoliko godina, od dolaska nove vlasti, "doživela duboku transformaciju i degradaciju".
"Oni više nisu ozbiljna država, čiju političku evoluciju pratim nekoliko decenija, koja je znala da pronađe i u kritičnijim situacijama nego što su možda ove danas, da oko teških tema koje su opterećivale Evropu nađu neku formulaciju, rešenje koje je vodilo kompromisu ili ga je nagoveštavalo, budilo kod ljudi nadu da je on moguć. Ovo kako nemačka spoljna politika danas govori je jedan grub, manihejski pristup stvarima - nema ništa osim odličnih, koji su onda s nama ili vrlo rđavih koji su protiv nas. Tu više nema finesa, traženja srednjeg rešenja. To je, znači, jedna militantna politika koja je uz to još isključivo u službi NATO pakta", tvrdi Božinović.
Paradoksalno je, navodi, da to radi partija koja je zelena, levo orijentisana i trebalo bi da je napredna.
"Nemačka spoljna politika doživela je jednu regresiju, to ima i svoje evropske posledice, jer je i evropsku politiku vratila unazad. Njihov odnos prema ratu u Ukrajini je jedna militantna isključivost, to kako oni hoće da Rusija kapitulira, a to je šefica diplomatije Analena Berbok eskplicitno rekla, do toga nikada neće doći i Evropa će biti u velikim teškoćama ako se tu nešto ne promeni", ističe on.
Božinović se osvrnuo i na pomeranje spomen-ploče palim srpskim vojnicima na pravoslavnom groblju u Prištini do kojeg je došlo na inicijativu francuskog ambasafora Olivije Geroa i Rodea, ocenivši to kao "žalosnu pojavu", nešto što se nigde ne radi.
"Pomerati ga tako da se ona strana koja će tu biti povređena i ne konsultuje i ne obavesti da će se to uraditi, to je jedan arogantan odnos koji je prosto rečeno neoprostiv. Oni koji su to uradili pali su nisko. To tako prosto ne ide. Pratićemo kako će oni sve to da opravdaju, navodno će se sve vratiti kao što je bilo... Ali ostaje taj mučan utisak jedne pristrasnosti u jednom teškom sporu kakav je spor između Srba i Albanaca, gde se tako grubo navija za jednu stranu. To nije ozbiljna spoljna politika, to sve mora da se radi drugačije, pogotovo kad imate jedan konflikt u koji su velike sile tako involvirane. Onda one moraju zaista da vide kako da te zavađene partnere dovedu do nekog miroljubivog rešenja. Ovako sigurno ne. Ovo je jedan udarac ispod pojasa", smatra Božinović.