Grad je osvojio visoku ocenu od 97,33 i našao se na vrhu liste, ispred poznatih evropskih metropola kao što su Kopenhagen, Lisabon i Cirih. Ali šta zapravo znači živeti u gradu koji nosi ovu titulu?
Valeta je najmanji glavni grad u Evropskoj uniji – dugačak samo jedan i po kilometar, sa manje od šest hiljada stanovnika. Iako mali, nalazi se na impresivnom poluostrvu između dve luke i u potpunosti je upisan na Uneskovu listu svetske baštine.
Zbog svoje istorije, barokne arhitekture i mediteranskog ritma, često se opisuje kao „muzej na otvorenom“. Sve je dostupno peške – od kafića i prodavnica do mora, muzeja i pozorišta.
Za stanovnike to znači kompaktnost i mir koji se retko može naći u drugim, većim prestonicama. „U Valeti vam ne treba auto sve je bukvalno na deset minuta hoda“, često pišu turisti na Reddit forumima.
Valeta uživa u skoro 300 sunčanih dana godišnje. Klima je blaga, sa prosečnim zimskim temperaturama oko 12 °C i letnjim iznad 30 °C. Kako prenosi portal Numbeo, grad ima visoku klimu (97,44) i dobar nivo bezbednosti (63,76), što ga čini privlačnim ne samo turistima već i digitalnim nomadima.
pixaba
Stanovnici ističu da je ritam života opušten, a dani počinju kafom sa pogledom na more i završavaju se u nekom od restorana u starim kamenim ulicama. Ljudi ovde zaista žive napolju – sve se dešava na ulici, pored mora, među ljudima“, kažu lokalni vodiči.
Iako je Valeta proglašena za najbolji grad za život, stanovanje nije jeftino.
Prema podacima portala Ekpatis i Ekpatistan, prosečna cena zakupa jednosobnog stana u centru grada je između 900 i 1.100 evra mesečno, dok se van centra može naći i za oko 800 evra. Komunalije (struja, voda, gas) koštaju dodatnih 80 do 90 evra mesečno, a internet oko 30 do 40. Kupovina nekretnina je još skuplja – cene kvadrata variraju od 2.000 do čak 8.500 evra, u zavisnosti od pogleda i blizine mora. Zbog ograničenog prostora, ponuda stanova u starom jezgru je mala, a potražnja velika, što stvara stalni pritisak na cene.
Troškovi života u Valeti nisu najniži, ali su i dalje umereni u poređenju sa zapadnoevropskim prestonicama.
Kako prenosi portal Numbeo, za jednu osobu bez zakupnine mesečni troškovi iznose oko 800 do 900 evra, dok ukupno sa zakupninom može da dostigne i 1.500 do 2.000 evra mesečno. Za porodicu sa decom ukupan iznos (bez stanarine) se procenjuje na 2.500 do 3.500 evra.
Poređenja radi, kafa u kafiću košta oko dva evra, ručak u restoranu srednje klase oko 25 evra. Malta ima PDV od 18 odsto, ali i niže poreze za strane radnike i slobodnjake, što privlači mnoge koji rade onlajn.
Engleski je zvanični jezik uz malteški, što olakšava komunikaciju i integraciju stranaca. Malta ima razvijenu zajednicu iseljenika i digitalnih nomada – posebno iz Velike Britanije, Italije i Nemačke. Prosečne plate za lokalne poslove su od 1.700 do 2.200 mesečno, dok stranci koji rade onlajn često zarađuju više, što im omogućava udobniji životni standard.
Zajednica je mala, povezana i otvorena. Kultura je mešavina evropskih i arapskih uticaja – kroz arhitekturu, hranu i svakodnevne običaje.
Događaji poput Malta Jazz Festivala ili Notte Bianca svake godine okupljaju hiljade ljudi, tako da i domaći i stranci žive u ritmu ulice i mora.
Valeta nije savršena, ali nudi ono što mnogima danas nedostaje: sigurnost, sunce, more i osećaj zajedništva u urbanom okruženju. Kompaktan, istorijski bogat i vizuelno spektakularan, ovaj grad pokazuje da „najbolji grad za život“ ne mora da bude najveći, već onaj koji svakodnevnicu čini jednostavnijom i lepšom.
Za one koji traže ravnotežu između posla, mora i kulture – Valeta je sve što Mediteran obećava.
Glas javnosti /B09S