Zvuči potpuno suludo, ali tako je i naučnici za to imaju dobro objašnjenje.
Potražnja za kafom na svetskom nivou kontinuirano raste - svakodnevno se širom naše planete ispije više od dve milijarde šoljica kafe! U Finskoj, koja je rekorder po potrošnji kafe, prosečan stanovnik utroši 9,6 kilograma okrepljujućih, aromatičnih zrnaca na godišnjem nivou, dok je Srbija na ovom spisku na 7. mestu sa utrošenih 5,4 kilograma kafe po glavi stanovnika godišnje.
Da bi se visoka potražnja za kafom zadovoljila, proizvođači su prinuđeni da iz godine u godinu povećavaju broj plantaža, a kako prostora nedostaje, one se najčešće prave na teritorijama nekadašnjih šuma, koje su, sticajem okolnosti, iskrčene. Iako deluje da ova zamisao treba da nadomesti nedostatke kafe, u stvarnosti dolazi do potpuno suprotnog efekta - nje ima sve manje i manje.
Problem nastaje upravo zbog krčenja šuma: kako ih farmeri uništavaju, tako u tim (a i okolnim) regionima rapidno počinje da opada učestalost i obim padavina. To dovodi do sve češćih suša, koje za posledicu imaju i smanjenje prinosa kafe, pa i porast cena ove sirovine, piše Njujork Tajms. Ovo nisu nimalo ohrabrujuće vesti, imajući u vidu koliko ljubitelja kafe ima u svetu.
Ovako nešto već se desilo, i to ne tako davno: 2023. godine je, usled velikih suša u Brazilu, koji je jedan od najvećih izvoznika kafe, došlo do deficita ove sirovine, što je izazvalo i deficit na globalnom nivou i dovelo do naglog rasta cena. Po mišljenju stručnjaka, ovakav scenario se sasvim izvesno može ponoviti, i to ne u tako dalekoj budućnosti.
Situacija će se, zapravo, pogoršavati iz godine u godinu, kako bude rastao i broj plantaža kafe, a osetne nestašice sirovine i značajan porast cena mogu se očekivati već 2050. godine. Tada će kafa postati luksuzan napitak koji će biti dostupan samo onim najimućnijim slojevima društva, dok će svi ostali morati da se zadovoljavaju nekakvim alternativnim rešenjima.
Glas javnosti / R02S