Bomba je pretvorila u pepeo 13 kilometara kvadratnih Hirošime, koja je potpuno uništena, a ubijeno je najmanje 140.000 ljudi. Atomska bomba nazvana "Mali dečak", teška 20 kilotona, na licu mesta ubila je 80.000 ljudi, ranjeno je 40.000, a desetine hiljada su nestale.
Stanovnici su danima umirali od posledica atomskog udara, a dejstvo atomske bombe oseća se i decenijama nakon eksplozije. Na deci i potomcima ozračenih primećuju se genetske i patološke promene.
Hiroshima and Nagasaki bombings remembered 80 years on#cyprus #Hiroshima #Nagasaki #NuclearBan #peacenow https://t.co/x3M0DRp2M4
— SigmaLive English (@Sigmalive_EN) August 5, 2025
Neki istoričari tvrde da su Amerikanci upotrebili atomsko naoružanje najviše zbog toga kako bi prestrašili svog budućeg neprijatelja Sovjetski Savez.
Ostaće upamćeno da je sunce 6. avgusta 1945. godine u Hirošimi izašlo u 8.15 časova, ali je vatrena lopta na nebu bila toliko zaslepljujuća da su stanovnici zapamtili taj dan kao "dan sa dva sunca".
Stanovnici Hirošime i dalje se ponekad suočavaju sa diskriminacijom kada je reč o stupanju u brak jer postoji strah da bomba još "vreba" u njihovim genima.
Memorijalni park "Mir" nalazi se u centru grada i njime dominira skeletna kupola. Tu je izložen i Buda, čije je kameno lice istopila eksplozija američke atomske bombe.
Posetioci mogu da vide i senku čoveka "odštampanu" ekstremnom toplotom na kamenom stepeniku, gde je sedio u trenutku eksplozije "Malog dečaka".
Tri dana nakon Hirošime, 9. avgusta, bačena je i druga atomska bomba na Nagasaki.
Ta bomba, teška 21 kilotonu, u američkoj vojsci nazvana "Debeljko", ubila je 40.000 ljudi, a 60.000 je ranjeno.
Broj žrtava bi bio mnogo veći da bomba nije promašila prvobitnu metu zbog lošeg vremena.
Glas javnosti/B06S