Evropski sud za ljudska prava saslušaće u sredu „neviđenu” tužbu, koju je šestoro mladih pokrenulo protiv 32 evropske zemlje optužujući ih da nisu uspeli da se izbore sa klimatskom krizom izazvanom ljudima.
Tužioci, starosti između 11 i 24 godine i svi su iz Portugala. Oni su bili izloženi prvoj liniji klimatskih promena i tražiće od suda da primora ove zemlje po što bržem postupku ubrzaju svoje klimatske mere.
To je prvi klimatski slučaj koji je podnet Evropskom sudu za ljudska prava i najveći je od ukupno tri klimatske tužbe koje sud vodi.
D-Day. ⚖️ The biggest climate case ever taken is happening at the European Court of Human Rights.????????
— Greenpeace International (@Greenpeace) September 27, 2023
Six Portuguese young people head to the @ECHR_CEDH to fight against the inaction by 32 governments in fighting against the #ClimateCrisis.
In support for @Y4CJ_ are the the… pic.twitter.com/9R1SChylah
Ulozi su veliki. Pobeda bi primorala zemlje da brzo povećaju svoje klimatske ambicije i takođe bi ponudila ogroman podsticaj za šanse za druge tužbe u vezi sa klimatskim promenama širom sveta – posebno one koje tvrde da zemlje imaju obaveze prema ljudskim pravima da zaštite ljude od klimatske krize.
Međutim, ako sud presudi protiv podnosilaca zahteva, to bi se moglo pokazati štetnim za druge klimatske zahteve.
„Ovo je zaista slučaj Davida i Golijata, koji je bez presedana po svom obimu (i) svojim potencijalnim uticajima“, rekao je Gearoid O Cuinn, direktor Globalne mreže pravnih akcija ili GLAN-a, koji je podržao slučaj tužitelja.
„Nikada ranije toliko država nije moralo da se brani“, rekao je on.
Put do saslušanja u sredu počeo je pre šest godina. „Sve je počelo 2017. sa požarima“, rekla je Katarina Mota, jedna od podnosilaca zahteva. Razorni požari su unštili više od 500.000 hektara zemljišta u Portugalu i za sobom odnevili više od 100 života. Ova klimatska katastrofa je bila okidač za podnošenje same tužbe. Mota je počela da razgovara sa svojim prijateljem, a sada kolegom tužiocem, Klaudijom Duarteom Agostinjom, i uz pomoć GLAN-a, okupili su još četiri podnosioca zahteva, koji su svi pogođeni požarima 2017.
Tomorrow, six young people from Portugal will present a case arguing that countries are breaching their human rights by not protecting them from climate change.
— Amnesty Ireland (@AmnestyIreland) September 26, 2023
If successful, European countries could be legally required to reduce emissions. Read more ????https://t.co/v4veWKqWNI pic.twitter.com/iyEkxlsrNr
Iako su tvrdnju pokrenuli požari, klimatske promene i dalje utiču na njihove živote, tvrdi grupa, posebno žestoki toplotni talasi koje Portugal redovno doživljava. Kažu da ovi periodi otežavaju izlazak napolje, koncentrisanje na školske zadatke, spavanje, a nekima čak i disanje, pored uticaja na njihovo mentalno zdravlje.
„To nas čini zabrinutim za našu budućnost. Kako da se ne uplašimo?" rekao je 15-godišnji podnosilac zahteva Andre dos Santos Olivijera.
Evropski sud za ljudska prava je ubrzao tužbu, koja je podneta 2020. godine. Podnosioci zahteva će u sredu pokazati čitavom svetu neuspeh ove 32 države u rešavanju sve veće klimatske krize koje predstavlju kršenje njihovih ljudskih prava.
Oni traže od suda da presudi da zemlje koje podstiču klimatsku krizu imaju obavezu da zaštite ne samo svoje građane, već i one van svojih granica.
Njihov zahtev je da 32 zemlje, koje uključuju 27 zemalja Evropske unije plus Norvešku, Rusiju, Švajcarsku, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo, drastično smanje zagađenje koje je sam stimulans zašto se na naša planeta zagreva i takođe primora kompanije sa sedištem unutar njihovih granica da smanje emisije štetnih gasova.
Glas javnosti