Savet Evropske unije saglasan je oko predloga po pitanju novog propisa za ubrzanje i pojednostavljenje procedura za vraćanje osoba koje nezakonito borave u državama članicama Unije.
Predlogom se uvode jedinstvene procedure za povratak za na nivou EU, propisuju obaveze za oone koji nemaju pravo boravka i jačaju mehanizmi saradnje među članicama, a otvara i mogućnost da države članice uspostave tzv. prihvatne centre za povratak u trećim zemljama.
Danski ministar za imigraciju i integraciju Rasmus Stoklund poručio je da „tri od četiri“ osobe kojima je izdato rešenje o povratku, ipak ostanu u EU.
“Prvi put se uvode jasne obaveze za osobe koje nezakonito borave, a članice dobijaju širi alat, između ostalog, duži pritvor i duže zabrane ulaska,” rekao je on.
Prema predlogu, obaveze azilanata uključuju saradnju sa nadležnim organima, dostupnost vlastima, dostavljanje identifikacionih ili putnih dokumenata i biometrijskih podataka, kao i zabranu opstruisanja postupka. Za nepoštovanje saradnje predviđene su posledice, poput uskraćivanja ili umanjenja određenih beneficija, oduzimanja dozvola za rad, pa i krivičnih sankcija koje mogu uključiti zatvorsku kaznu.
Propis predviđa i strože mere za osobe koje predstavljaju bezbednosni rizik, uključujući zabrane ulaska duže od uobičajenog maksimuma od 10 godina, pa čak i neograničene zabrane, kao i mogućnost dužeg zadržavanja, uključujući pritvor u zatvoru.
Jedna od ključnih novina je međusobno priznavanje odluka o povratku, navode iz Saveta EU. Kako objašnjavaju, država članica moći će da sprovede odluku koju je donela druga članica, bez pokretanja novog postupka.
Novina je i „evropski nalog za povratak“ koji bi se unosio u Šengenski informacioni sistem radi lakše primene u slučaju kretanja osobe u drugu državu članicu. Sledeći korak su pregovori Saveta sa Evropskim parlamentom kako bi se usaglasio konačan tekst zakona.
Glas javnosti/ N01S