„Tekst koji komisija podnosi ne rešava naše zabrinutosti na zadovoljavajući način. Imamo frustrirajući osećaj da nismo saslušani”, ocenio je belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo.
Prema jučerašnjem predlogu EK, u okviru budućeg kredita za reparacije, 115 milijardi evra namenjeno je finansiranju potreba ukrajinske odbrambene industrije (bez obzira na tekuće mirovne pregovore SAD i Rusije), dok bi 50 milijardi evra trebalo da pokrije druge budžetske potrebe Kijeva. Uz to, 45 milijardi evra, iz okvira šireg finansijskog paketa vrednog oko 210 milijardi evra (za finansiranje Ukrajine do 2027) trebalo bi da budu iskorišćene za otplatu kredita G7 Ukrajini od 2024.
Šta je nagnalo EK da baš sada izađe sa ovakvim predlogom, neizvesno je. Koliko u septembru, MMF je upozorio EU povodom planova za „reparacioni zajam”, oslonjen na zamrznuti ruski novac u Belgiji, na „bilo kakve implikacije na međunarodni monetarni sistem”. Koliko početkom ovog meseca, evropskom izaslaniku za sankcije Dejvidu O’Salivenu predočeno je u Vašingtonu da SAD nameravaju da vrate Moskvi rusku imovinu u EU u slučaju bilo kakvog potpisane mirovne povelje, preneo je „Politiko”. Gotovo istovremeno, Evropska centralna banka (ECB) odbila je 2. septembra predlog izaslanika EU da preuzme ulogu „zajmodavca u krajnjoj nuždi” za priželjkivani zajam za reparacije Ukrajini. Odnosno da se ECB prihvati direktne finansijske podrške planovima političke uprave EU sa „zamrznutim” ruskim novcem. To znači da u slučaju da sredstva CB Rusije moraju – pod određenim, za Brisel nezamislivim okolnostima (prekid rata, ukidanje sankcija...), smesta da se vrate Moskvi, ECB odmah otvori svoje keš trezore.
Ova ideja naišla je na rezolutni otpor Banke sa sedištem u Frankfurtu. Za ECB je iz više razloga „nemoguće” da pristupi takozvanom monetarnom finansiranju, rečeno je u sedištu ECB Evropljanima. Ponajpre zato što se to kosi sa mandatom ECB, da se ne govori o mogućim posledicama po kredibilitet te banke.
„Obezbeđivanje neophodne likvidnosti za moguće obaveze vraćanja imovine ruskoj centralnoj banci je važan deo mogućeg reparacionog kredita”, podsetili su iz ECB predstavnika EK, preneo je londonski „Fajnenšal tajms”. Brisel inače odranije zna da tu količinu gotovine kase EU (unije, zemalja članica i privatni fondovi) za takvu „ekstra” namenu u ovom trenutku nemaju. Odnosno, da bi zaduživanje pod tako kritičnim uslovima – obaveze momentalnog vraća trećem akteru – verovatno bilo više nego papreno.
Praznih šaka iz Frankfurta, zvaničnici EK potom su grozničavo krenuli u razradu „alternativnih planova” da se kako god znaju i umeju snađu da bi Ukrajini dali neophodne milijarde jer su kase tamo izgleda poprilično prazne.
U jednom trenutku, pre jučerašnjeg formalnog predloga, EK je razmatrala da Brisel i države članice krenu da se zajme na međunarodnim tržištima uz oslonce i na neprecizirane „nove izvore prihoda EU”. Od tog „alternativnog plana” očigledno se preko noći odustalo.
Odlučna da stoji uz Ukrajinu „dokle god i koliko god treba”, EK je juče izašla sa formalnim predlogom, koji sada ulazi u sledeći krug izjašnjava članstva u EU. Prema prvim najavama, EK sada namerava da se u tom postupanju okrene „Članu 122” Povelje. To zato, da bi izbegla eventualnu „minu” iz Mađarske ili Slovačke pri sledećem šestomesečnom izjašnjavanju o produženju sankcija Rusiji (koje podrazumeva obavezno jednoglasje). Naime, taj široko neodređeni član, nudi mogućnost delovanja EU „iz solidarnosti u kritičnim vremenima”, gde je onda dovoljna kvalifikovana većina za odlučivanje. Na primer o produžetku sankcija Rusiji. Kako se ovakvi planovi uklapaju u aktuelne mirovne planove i istaknute namere Vašingtona prema ruskoj imovini, i barem „delu sankcija”, neizvesno je.
U međuvremenu, Belgija se ne predaje, u nadgornjavanju sa EK povodom ruskog novca na računima „Jurklira” u Briselu. Plan EK je „fundamentalno pogrešan, ugrožava tekuće mirovne pregovore”, smatra belgijski premijer Bart de Vever. On istovremeno zahteva da lideri svih članica EU pre samita 18. decembra potpišu „pravno obavezujuće, bezuslovne, neopozive, po viđenju, zajedničke i brojne garancije” o podeli rizika otplate reparacionog zajma Ukrajini. Ko bi ovo od članica EU potpisao pre 18. decembra, znaće se brzo.
Glas javnosti/P02S