Iran je upozorio da će uzvratiti u slučaju napada SAD, protesti širom te zemlje su nastavljeni, iako se vlast brutalno obračunava sa demonstrancima, i prema informacijama medicinskog osoblja iz dve bolnice u poslednja dva dana primljeno više od 100 tela stradalih.
Protesti su se proširili na više od 100 gradova i mesta u svim iranskim provincijama, a predsednik SAD Donald Tramp zapretio je da će „vrlo snažno udariti Iran“ ukoliko vlasti „počnu da ubijaju ljude“.
Predsednik iranskog parlamenta upozorio je da bi u slučaju američkog napada legitimne mete postali Izrael i sve američke vojne baze i pomorski objekti u regionu.
Protesti su izbili zbog naglog rasta cena i inflacije, ali su brzo prerasli u otvorene pozive na okončanje verske vlasti vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija.
Iranski državni tužilac izjavio je da će svi koji učestvuju u protestima biti smatrani „neprijateljima Boga“, krivičnim delom za koje je predviđena smrtna kazna. Hamnei je demonstrante nazvao „grupom vandala“ koji pokušavaju da „udovolje Donaldu Trampu“.
Tramp je u subotu poručio da su Sjedinjene Američke Države „spremne da pomognu“, navodeći da Iran „gleda ka slobodi“.
Kako protesti jačaju, raste i broj žrtava. Dve organizacije za ljudska prava saopštile su da je poginulo više od 100 ljudi, uključujući i pripadnike bezbednosnih snaga.
Osoblje više bolnica reklo je da su kapaciteti preopterećeni. BBC na persijskom jeziku potvrdio je da je u jednoj bolnici u gradu Raštu u petak uveče primljeno 70 tela, dok je zdravstveni radnik iz bolnice u Teheranu naveo da je tamo preminulo oko 38 ljudi.
Načelnik iranske policije izjavio je na državnoj televiziji da je nivo sukoba sa demonstrantima „podignut“, kao i da su uhapšene „ključne osobe“. Tvrdio je da je „značajan deo poginulih“ stradao delovanjem „obučenih i usmeravanih pojedinaca“, a ne bezbednosnih snaga, bez dodatnih objašnjenja.
Prema podacima organizacija za ljudska prava, od početka protesta 28. decembra uhapšeno je više od 2.500 ljudi.
Zbog zabrane rada stranih medija i gotovo potpune blokade interneta, nezavisno izveštavanje iz Irana je gotovo nemoguće. Ipak, određeni video-snimci su se pojavili.
Verifikovani snimci prikazuju nasilne sukobe demonstranata i bezbednosnih snaga u Mešhedu, drugom po veličini gradu u Iranu. Na snimcima se vide maskirani demonstranti kako se zaklanjaju iza kontejnera i zapaljenih barikada, dok se u daljini nalaze pripadnici snaga bezbednosti. Jedan autobus je zahvaćen plamenom, a čuju se pucnji i lupanje u lonce i šerpe.
U Teheranu su demonstranti tokom subote uveče preuzeli ulice u četvrti Giša, dok su drugi snimci zabeležili proteste na trgu Punak i u četvrti Heravi, uz skandiranje protiv verskog establišmenta.
Pristup internetu u Iranu trenutno je ograničen na domaću mrežu, sa minimalnim vezama ka spoljašnjem svetu. Stručnjaci navode da je blokada teža nego tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. godine.
Istraživač interneta Alireza Manafi rekao je da je jedini način povezivanja sa svetom putem satelitskog interneta Starlink, ali je upozorio da vlasti potencijalno mogu pratiti korisnike.
Reza Pahlavi, sin poslednjeg iranskog šaha, koji živi u Sjedinjenim Državama, objavio je video-poruku u kojoj je pozvao građane da nastave proteste, ali da se kreću u grupama i ne ugrožavaju svoje živote. Tvrdio je da režim pati od „nedostatka lojalnih snaga“, ali BBC nije mogao da potvrdi te navode.
Amnesti internešnal saopštio je da analizira „uznemirujuće izveštaje o pojačanoj, nezakonitoj upotrebi smrtonosne sile“.
Prema organizaciji Aktivisti za ljudska prava u Iranu, u poslednje dve nedelje poginulo je najmanje 78 demonstranata i 38 pripadnika bezbednosnih snaga, dok organizacija Iran za ljudska prava navodi čak 192 ubijena demonstranta. BBC na persijskom jeziku potvrdio je identitet 26 poginulih, među kojima je i šestoro dece.
سیل خروشان جمعیت در مشیریه تهران و سر دادن شعار «مرگ بر دیکتاتور»
— ایران آزادی (@iranazadi1395) January 9, 2026
۱۹ دی ۴۰۴#اعتراضات_سراسری pic.twitter.com/YaJ3YsSrmS
Glas javnosti/N07S