Javni dug evrozone je na kraju prvog kvartala 2025. iznosio 88 odsto njenog bruto domaćeg proizvoda, što je blagi rast u odnosu na 87,4 odsto iz poslednjeg kvartala 2024.
U celoj Evropskoj uniji, nivo zaduženosti porastao je sa 81 odsto BDP u četvrtom kvartalu prošle godine na 81,8 BDP na kraju prvog tromesečja 2025.
U ukupnoj strukturi duga, najveći udeo čine hartije od vrednosti - 84,2 odsto u evrozoni i 83,6 odsto u Evropskoj uniji, dok zajmovi čine 13,3 odsto u evrozoni i 13,9 odsto u EU.
Valuta i depoziti učestvuju sa nešto više od 2,5 odsto - kako u evrozoni, tako u EU.
Najzaduženija zemlja evrozone je i dalje Grčka sa javnim dugom koji iznosi 152,5 odsto njenog BDP, slede Italija 137,9 odsto, Francuska 114,1 odsto i Belgija 106,8 odsto.
Na drugom kraju spektra su Bugarska čiji javni dug iznosi 23,9 odsto BDP, Estonija 24,1 odsto, Luksemburg 26,1 odsto i Danska 29,9 odsto.
U godišnjem poređenju, Grčka je zabeležila najveći pad duga i to za 9,3 odsto, dok najveći rast zaduženosti registruje Poljska - 6,1 odsto, navodi se na veb stranici Evrostata.
Glas javnosti /B01S