Centralna tema samita bilo je povećanje odbrambenih izdataka na 5% BDP-a do 2035. godine – 3,5% za vojne potrebe i 1,5% za kritičnu infrastrukturu. Ovo je značajan skok od trenutnog cilja od 2%, a inicijativa je došla direktno od Trampa, koji je dogovor proglasio „istorijskom pobedom za Zapad“. Ipak, neke članice, poput Španije, već su izrazile skepsu prema ovom cilju, što bi moglo izazvati unutrašnje tenzije.
Iako je podrška Ukrajini ostala na dnevnom redu, ton je bio znatno suzdržaniji nego na prethodnim samitima. NATO je obećao oružje u vrednosti preko 50 milijardi evra tokom 2025., ali izostanak fraze o „nepovratnom putu” Ukrajine ka članstvu izazvao je razočaranje u Kijevu. Predsednik Volodimir Zelenski sastao se s Trampom iza zatvorenih vrata, a mediji su ostali bez detalja o njihovom razgovoru. Zelenski je upozorio na rusku pretnju zemljama NATO-a, ali njegovi apeli nisu dominirali samitom.
Samit je potvrdio da NATO Rusiju i dalje vidi kao primarnu pretnju evroatlantskoj bezbednosti. Povećanje budžeta delimično je usmereno na jačanje odbrambenih kapaciteta i proizvodnje oružja kako bi se odgovorilo na ove izazove. Pored toga, Alijansa je najavila bližu saradnju s Indo-Pacifičkim partnerima, dok je konflikt Izraela i Irana, uz krhko primirje, takođe bio u fokusu.
Tramp je ponovo izazvao buru sugerišući da SAD možda neće u potpunosti poštovati član 5 NATO ugovora o kolektivnoj odbrani. Ova izjava izazvala je oštre kritike evropskih lidera, koji su upozorili na ugrožavanje jedinstva Alijanse. Istovremeno, njegov pritisak na povećanje budžeta dočekan je s odobravanjem u zemljama poput Poljske i baltičkih država.
Samit u Hagu označio je prekretnicu za NATO, s fokusom na masovno jačanje odbrambenih kapaciteta i prilagođavanje globalnim pretnjama. Međutim, pitanja o finansijskoj izvodljivosti novih ciljeva, Trampovom stavu prema članu 5 i smanjenom fokusu na Ukrajinu ostavljaju prostor za buduće nesuglasice.
Glas javnosti