U Nemačkoj se, međutim, i dalje gledaju s oprezom. Reči kao što su "neekološki" i "nezdravi" prve padaju na pamet mnogima. Najveća briga mnogih, poznato je, jeste da uređaj - "vuče!", piše agencija dpa.
U Nemačkoj se, međutim, i dalje gledaju s oprezom. Reči kao što su "neekološki" i "nezdravi" prve padaju na pamet mnogima. Najveća briga mnogih, poznato je, jeste da uređaj - "vuče!", piše agencija dpa.
U Sjedinjenim Državama su klima-uređaji sasvim uobičajeni.
Gradovi poput Dubaija, Atine, Madrida, Bangkoka i Singapura verovatno ne bi doživeli svoj ekonomski uspon bez "klima".
Isto važi i za prodavnice, hotele i restorane – a čak i u mnogim bolnicama nedostaje adekvatna klimatizacija, što je problem za pacijente i osoblje.
U automobilu je druga priča - danas skoro svi imaju dobru "klimu".
Nemačke železnice često se pak suočavaju sa kvarovima klima-uređaja u vozovima ICE.
Objašnjenje je da se ne isplate i da su štetni za životnu sredinu.
Ima dobrih razloga za oprez prema klima-uređajima, kaže kulturološkinja Eva Horn, profesorka na Univerzitetu u Beču.
Kulturne navike
Ulogu igraju i kulturne navike. Sa vrućine ući u ledenu prostoriju za Nemce je neobično.
"Klime" se zbog toga doživljavaju kao neprijatne, kaže Horn.
Navikavanjem na određene temperature gubimo toleranciju na više ili niže – i zato ih jedva podnosimo.
U tropskim krajevima već se vidi da se luksuz snažno povezuje s hladnoćom i da ljudi, kada je moguće, izbegavaju boravak napolju. Na primer, vikende provode u tržnim centrima.
U to se ubrajaju lepeze i suncobrani, popodnevni odmor, pomeranje večere na kasnije sate, prskanje vodom, hladne supe – ili jednostavno malo mirovanja, podseća Horn.
Nedavna anketa pokazala je da je u Nemačkoj interesovanje za kupovinu klima-uređaja čak opalo.
Kod kuće tek 18 odsto Nemaca koristi "klimu", pokazalo je istraživanje instituta Inofakt (Innofact) za potrošački portal Verivoks (Verivox).
A šta kažu profesionalni istraživači rashlađivanja?
Dok su u južnoj Evropi, Aziji ili SAD klima-uređaji odavno standard, u Nemačkoj se i dalje gledaju negativno, istakao je Uve Francke, direktor Instituta za vazduh i rashladnu tehniku ILK u Drezdenu.
Uz, kako kaže, tipično nemačku štedljivost i brigu za okolinu, za to ima još razloga.
Neki su istorijski uslovljeni - hlađenje se dugo smatralo luksuzom. Grejanje je bilo važnije.
Široko je rasprostranjen i strah za zdravlje. Mnogi ljudi kažu da klima-uređaji izazivaju bolest – zbog "promaje", suvog vazduha, pa i buke.
Tu je i poseban mentalitet koji kaže - moraš da izdržiš!
Ali posledice trpljenja vrućine su i smanjena koncentracija i slabiji učinak na poslu, zaključuje Francke.
Glas Javnosti/ N01S